Jesu li banke snaga ili slabost u vrijeme recesije

Kad propadaju velike banke, svi su ucijenjeni jer vuku sve za sobom

Foto: Mišo Lišanin
Kad propadaju velike banke, svi su ucijenjeni jer vuku sve za sobom
27.09.2009.
u 17:07
Franjo Luković priznaje: Smrznuo sam se kad sam pročitao da su banke iskamatarile od građana 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci ove godine
Pogledaj originalni članak

Jesu li banke kamatari ili stvaratelji nove vrijednosti, pitanje je kojim je Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke, počeo prošlotjedno predavanje studentima Ekonomskog fakulteta s temom “Bankarstvo – snaga ili slabost u recesiji” referirajući se na medijske napise o visini dobiti koju banke ostvare od kamata na kredite.

Opasne ili ne
– Smrznuo sam se kad sam pročitao da su banke iskamatarile od građana 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci ove godine – priznao je Luković. Analizirajući poslovanje domaćeg bankarskog sektora i Zabe u krizi, osvrnuo se na rast nenaplativih potraživanja. Puno je razloga, upozorio je, zašto je pokazatelj nenaplativih potraživanja u recesiji ključan. Upravo su se na njima urušile goleme bankarske grupacije.

– Ponzijeve sheme, Madoffova prijevara, preveliki bonusi, kartičarske prijevare… – nabrajao je Luković financijske elementarne nepogode. Posebno mjesto ima, kaže, model “to big to fail” koji zahtijeva sanacije velikih banaka kako se ne bi dogodila lančana reakcija na tržištu.

– Kad propadaju velike banke, svi su ucijenjeni jer vuku sve za sobom.

Kad se spašavalo Lehman Brothers, Bank of Scotland i druge, plaćalo se ne pitajući koliko treba dati. Sad je pitanje kako da se to ne ponovi. Sve dok se to ne riješi, banke će se tretirati kao velika opasnost koja može svakoga ugroziti. A one to nisu – kazao je.

“Living will”

Kao jednu od ideja da se taj problem riješi, spomenuo je opciju tzv. living willa, oporuke na čije bi pisanje trebalo natjerati svaku banku. U tom dokumentu bilo bi opisano kako rastaviti banku na dijelove da se lakše proda u slučaju bankrota.

Spomenuo je i zamku u koju su upale velike banke odobravajući tzv. ninja kredite (“no income, no job, no asset”).

To su bili stambeni krediti koje su klijenti masovno prestajali vraćati. Poslije su banke kredite cijepale na manje dijelove i prepakirale ih u razne derivate obveznica preko mehanizama sekuritizacije, no ni to se nije pokazalo dobrim potezom.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

OB
-obrisani-
17:02 28.09.2009.

Stvar je jednostavna: treba uvesti da oni u menagementu koji dobijaju bonuse mogu isto tako i završiti u buksi na jako, jako dugo. Zašto ne? Ako može piroman za jednu tvornicu koju je uništio ležati godinama može i neki diš koji je shebao pola privrede.

XA
xaron
19:45 28.09.2009.

Lukovicu ti pojma nemas. NITKO nije spasavao Lehman Brothers i ta banka je propala - bankrotirala. Cemu ti to ucis te studente, sramota.

PY
python
17:34 27.09.2009.

Lukovicu, ne lupetaj gluposti; cinjenica da upravljas nekakvom bankom u banana drzavi tipa HR (s banana ekonomijom) te ne cini kvalificiranim da analiziras svjetski bankovni sustav. Jadna nam drzava ako nam ovakvi educiraju iducu generaciju ekonomista...