Kako iz začaranog kruga politike i ekonomije: Odlaze zbog kaosa, a ne posla

Hrvatska se 20 godina vrti u krug, bira pogrešno političko vodstvo, što je dovelo do stvaranja političke elite koja ne vodi zemlju dobro i organizirano. Posljedica toga jest da smo nakon gospodarske krize došli do one mnogo teže – društvene krize koja tjera obitelji izvan zemlje.

Trenutačno je najbolnija mjera zadana iz EK vezana za prijevremeno umirovljenje i porez na imovinu. Porez na imovinu opteretit će ionako osiromašeno društvo, doći će do rasprodaje nekretnina i srušit će im se cijena, a prijevremeno umirovljenje problem je za zemlju u kojoj ionako 300.000 ljudi godinama ne radi. Ne bavimo se oživljavanjem gospodarstva, a hrvatski političari zaboravljaju da je i ključno pitanje demografija, da za nekoliko godina neće imati tko raditi u Hrvatskoj, a pritisci na mirovinski sustav bit će jači.

Glavni su to problemi koje vide naši ekonomisti i koje su iznijeli ovaj vikend u Opatiji na skupu “Interdisciplinary Management Research” u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Društvo se raspada

Vlasnik Munje Ivan Miloloža kaže da se i ova Vlada zasad ne bavi ničim, nego sama sobom.

– Naš je problem demografija. Ne znam hoće li moja tvrtka moći nastaviti proizvoditi za nekoliko godina samo zato što neću imati ljude koji će napraviti proizvod. Meni je ove godine otišlo sedam inženjera koji su imali plaću 15.000 kuna. Ta plaća je dobra, ali ljudi su umorni od ovog društva. A kako ćemo onda bez ljudi razvijati poduzetništvo? – pita se Miloloža.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić kaže da je najveći kapital sposobna vlada koju mi nemamo.

– Trenutačna kriza više nije ni gospodarska ni financijska, nego kriza društva i zato ljudi odlaze. Imamo resurse koji omogućuju dva puta veći dohodak od sadašnjeg, no nemamo ni Vladu ni politiku koja će to provesti – kaže Jurčić.

Sramotno je koliko se ova zemlja malo promijenila – komentirao je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

EK nam je među mjerama predložio da produljimo dob za umirovljenje, ubrzamo privatizaciju i uvedemo porez na nekretnine. Iako dio nazočnih ekonomista smatra da je to pogubno za zemlju, izgleda da drugog rješenja trenutačno nema.

Glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić kaže da će se uvođenjem poreza na imovinu otvoriti prostor za smanjenje poreza na rad i kapital, o čemu razmišlja i Vlada, a potvrdio je to na svom prvom javnom nastupu u ulozi zamjenika ministra financija Saša Drezgić. Cijenu rada treba smanjiti jer imamo skupu državu.

– Meni 15.000 kuna neto plaće u Zagrebu bruto stoji 32 tisuće, a u Beogradu 21 tisuću – kaže Miloloža.

Drezgić je i optimist u pogledu gospodarskog rasta u sljedećim godinama jer ćemo imati više investicija. Hrvatskoj u prilog još ove godine ide niska cijena kapitala pa to treba iskoristiti i zadužiti se na europskom tržištu za predviđenih 1,5 milijardi eura kojima bi se refinanciralo buduće dospijeće dugova.

Podravka i privatizacija

– Tim bi sredstvima pokrili dug za ovu godinu i obveznicu koja na naplatu stiže u travnju sljedeće godine – kaže Stojić, ali je i izdvojio primjer Slovenije koja je iskoristila jeftin novac kojim će pokriti predfinanciranje za cijelu sljedeću godinu. U šali se naši ekonomisti pitaju bi li prijevremeno zaduženje, bez obzira na to što je povoljnije, bilo opasno jer bi ga naša Vlada mogla iskoristiti u druge svrhe.

Čelnik Janafa Dragan Kovačević smatra da se u privatizacije trebaju više uključiti domaći investitori jer kapitala imamo kod kuće. Najburnija rasprava oko privatizacije nastala je zbog Podravke, za nas politički ključne kompanije. Konzultant Damir Novotny smatra neprihvatljivim da Podravka godinama nije ulagala u istraživanje i razvoj i da se većina sirovina uvozi te da ona nikako ne može biti strateška.