Kamatne stope po kreditima poduzećima i kućanstvima u Hrvatskoj pale su u 2017. godini zahvaljujući rekordnom višku likvidnosti, strelovitom rastu bankama najpovoljnijih sredstava na transakcijskim računima te poboljšanih fiskalnih pokazatelja, ističu analitičari Privredne banke Zagreb.
Prosječna je kamata na kredite privatnom sektoru u 2017. godini iznosila 7 posto na kunske, odnosno 4,3 posto na kredite s valutnom klauzulom, što je za 30, odnosno 90 baznih bodova niže na godišnjoj razini.
Prosječna, pak, kamata na kredite kućanstvima u protekloj godini se spustila na 7,7 posto za kunske kredite, 50 baznih bodova na godišnjoj razini, te na 4,9 posto za kredite s valutnom klauzulom, za 80 baznih bodova, što je rezultat podjednako pada kamata na stambene, kao i na potrošačke i ostale kredite, pokazuje analiza.
Kamate na kredite građanima bilježe strmiji pad u slučaju indeksiranih nego kunskih kredita pa je tako kamata na stambene kredite uz valutnu klauzulu u 2017. pala za jedan postotni bod na godišnjoj razini, na 3,8 posto, što je djelomično vezano uz rast kamata zbog konverzije u godini ranije, dok je u slučaju kunskih stambenih snižena za 70 baznih bodova, na 4,1 posto, pojašnjavaju iz banke.
"Unatoč izraženoj averziji kućanstava prema valutnom riziku koja je urodila rastom ponude kunskih kredita, struktura izvora banaka ne podržava tako snažan rast kunskog kreditiranja pa su banke pokušale nižim kamatama na indeksirane kredite privući građane na uzimanje kredita u eurima", stoji u analizi.
Krajem godine je tako kamata na stambene eurske kredite bila za 30 baznih bodova niža nego na kunske i iznosila 3,4 posto, napominje se.
Nadalje, kamate na kredite nefinancijskim društvima zabilježile su lani pad od 20 baznih bodova u prosjeku na kunske kredite te od 90 baznih bodova na indeksirane kredite i iznosile 4,4, odnosno 3,9 posto. Gledano prema veličini plasmana, kretanja kamatnih stopa bila su šarolika, ocjenjuju iz PBZ-a.
Eurski krediti poduzećima skuplji od 1 do 2 postotna boda nego u eurozoni
Usporedba kamata na korporativne kredite između Hrvatske i eurozone pokazuje da su krediti indeksirani uz euro u Hrvatskoj skuplji za oko 1 do 2 postotna boda, što odražava troškove izvora i rizika poslovanja, navode iz PBZ-a.
Pritom je očekivano razlika u kamatnim stopama najveća kod kredita za male poduzetnike do 2 milijuna kuna, odnosno 250 tisuća eura, navodi se u analizi.
Krediti u iznosu do 2 milijuna kuna zabilježili su lani pad kamate od 70 baznih bodova kako na kunske, tako i na indeksirane kredite, na 4,7 odnosno 4,9 posto. Krediti od 2 do 7,5 milijuna kuna bilježe pad kamate od 40 baznih bodova na kunske kredite, na 3,2 posto te od čak 100 baznih bodova na indeksirane kredite, na 4,1 posto.
Krediti, pak, za velika poduzeća u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna na kunske plasmane bilježe pad kamatne stope od tek 2 bazna boda, na 3,07 posto, a na indeksirane od 90 baznih bodova, na 3,6 posto.
"Financiranje je tako i dalje najpovoljnije za velika poduzeća, pri čemu je za srednja i mala skuplje za prosječnih 10 do čak 160 baznih bodova u odnosu na velika, ovisno o veličini i valuti. Zanimljivo je uočiti da su za razliku od kućanstava, krediti korporativnom sektoru jeftiniji u kunama nego u stranoj valuti. Zanimljivo je uočiti da su za razliku od kućanstava, krediti korporativnom sektoru jeftiniji u kunama nego u stranoj valuti"; ističe se u analizi PBZ-a.
Pad kamata i na depozite
Kamatna stopa na oročene depozite privatnog sektora pala je u protekloj godini u prosjeku za 40 baznih bodova na godišnjoj razini, kako na kunske tako i na devizne depozite te se spustila na 0,8, odnosno 0,4 posto. Pad kamata bio je izraženiji kod kućanstava nego kod poduzeća pa je tako kamata na oročene depozite kućanstava snižena za 60 baznih bodova, na 1,0 posto za kunske, odnosno na 0,4 posto za devizne depozite.
Kod korporativnih depozita kamata je pak snižena za 30 baznih bodova za kunske depozite, na 0,6 posto, te za 10 baznih bodova na devizne depozite, na 0,4 posto. Istovremeno, kamata na sredstva na kunskim transakcijskim računima zabilježila je pad od blagih 4 baznih bodova za kućanstva te od 6 baznih bodova za nefinancijska društva, te su u prosjeku iznosila 0,04 posto, odnosno 0,08 posto, navode iz PBZ-a.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura:
Kamate kod nas su sramotno velike. Banke su moćne jer je država slabai treba te iste banke pa im se ne želi zamjeriti. A HNB je institucija koja radi više štete nego koristi...