Kamate na kunsku štednju dva posto niže nego u 2009. godini

Ono što veseli korisnike kredita loša je vijest za štediše. Pad aktivnih kamata moguć je samo uz smanjenje kamata na štednju, pa su rekordni postoci pasivnih kamata od početka godine stalno u silaznoj putanji. S obzirom na to da banke imaju višak likvidnosti, a potražnja za kreditima stagnira, više im nije prioritet prikupljanje depozita, posebno uz tako visoke izdatke koji su ih pratili posljednjih godinu-dvije.

Presudni ročnost i iznos

Erste banka u veljači je smanjila kamate na nove depozite u prosjeku 0,36 postotnih bodova, a u svibnju je uslijedilo novo smanjenje kamata na oročene depozite u kunama od 0,50 do 0,90 posto, odnosno od 0,15 do 1,15 posto na depozite u eurima. Potkraj 2009., godine u kojoj su pasivne kamate dotaknule gornji limit, kamatni se raspon kretao od 4,10 do sedam posto na oročenja u kunama, od 1,60 do četiri posto na oročenja u dolarima te od 2,30 do šest posto na oročenja u eurima. Trenutačno im je maksimalna kamata na oročenja u kunama 4,80 posto, a u eurima 4,70 posto. Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, kaže da je teško predvidjeti u kolikoj će se mjeri trend nastaviti u drugoj polovici 2010., no očekuje laganu stabilizaciju kamata na depozite.

Nešto iznad četiri posto drže se kamate i u Zagrebačkoj banci; za štednju u eurima to je maksimalno 4,16 posto, a u kunama do 4,39, ovisno o trajanju oročenja i iznosu. Nakon pada kamata za depozite po viđenju i oročenja na kraće rokove, glavni ekonomist RBA Anton Starčević ne vidi prostora za daljnje sniženje kratkoročnih kamatnih stopa.

– No, depoziti s duljim rokom su dominantno devizni. Budući da se više ne očekuje skori rast referentnih kamatnih stopa, Euribora i USD Libora, predviđamo da će se ponuda kamatnih stopa na dugoročne depozite u tim valutama postupno snižavati.  

Ovisi i o državi

U Splitskoj banci kamate su rezali u kolovozu, a ponovno će i u rujnu. Smatraju da će trendovi uvelike ovisiti o ulozi države.

– U slučaju uvođenja poreza na aktivu financijskih institucija, može se očekivati povećanje kamatnog spreada, odnosno daljnji pad kreditne aktivnosti i brže smanjenje kamata na depozite te zadržavanje aktivnih kamata na višim razinama. U Hypo banci očekuju da će sve banke smanjiti kamate za daljnjih 50 baznih poena.