Još prije četiri godine Bloomberg je napravio istraživanje u kojem su gotovo svi ispitanici – analitičari i ulagači – predvidjeli da će se Kina suočiti s financijskom krizom u sljedećih pet godina, a koja će imati posljedice za cijeli svijet. To se i događa, posljednja dva mjeseca na svjetskim tržištima vlada neizvjesnost i neprestana korekcija, no nitko još sa sigurnošću ne može tvrditi kolike će posljedice za svjetsko gospodarstvo imati promijenjen smjer vođenja kineske ekonomije. Nakon snažnog pada tržišta u ponedjeljak, novi potezi kineske vlade i rast američkoga gospodarstva ulili su optimizam, ali su posljednji mjeseci dali do znanja da će opreza i dalje biti, jer svaki potez kineske vlade utječe na svijet.
Cilj je rast od 7 posto
Kineska vlada planira ove godine gospodarski rast od oko sedam posto, što je puno manje u odnosu na godine prije.
– Posljedica je to kombinacije prekapacitiranosti u tradicionalnim industrijama, slabog imovinskog stanja proizvođača i sve slabijeg izvoza – objašnjava Ante Žigman iz saborskog Povjerenstva za fiskalnu politiku. Stoga su, kaže, kineske vlasti odlučile još u srpnju dati visoki prioritet domaćem sektoru trgovine, pružanjem poreznih olakšica i rezanjem birokracije, uz istovremeno smanjenje uvoznih carina. Vlada je ubrzala širok spektar infrastrukturnih projekata za poticanje domaće potražnje, započela je s kreiranjem socijalnih fondova kako bi dio štednje preusmjerila u nove projekte te je počela povećavati državnu potrošnju. Središnja banka smanjila je kamatne stope pet puta od studenoga u nastojanju da pomogne domaćim tvrtkama da dođu do jeftinijih kredita, a za poticanje izvoza odlučila je deprecirati domaću valutu za četiri posto.
– Dostizanje ekonomskog rasta od sedam posto ove godine sigurno će pridonijeti stabilizaciji svjetskih financijskih tržišta, ali i do povećanja cijena energenata i sirovina za proizvodnju. Ali kineska vlada će zasigurno morati povući još poteza kako bi dostigla željenu stopu rasta, pri čemu mora voditi računa da realna ekonomska kretanja ne mogu biti uvijek usklađena s političkim manevriranjem – objašnjava Žigman.
Na azijskim su burzama cijene dionica u petak nastavile rasti. Američko gospodarstvo je raslo 3,7 posto u drugom tromjesječju, a kineski indeksi se oporavljaju, pa su i ulagači dobili ohrabrenje. U ovom tjednu gubitak kineskih burzovnih indeksa bio je 11 posto, a na početku tjedna izgledalo je da će situacija biti puno lošija. Sada je i izglednije da će mjere kineske vlade dati rezultate. U utorak je, naime, tamošnja središnja banka smanjila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova i stopu izdvajanja obveznih rezervi, što bi dodatno trebalo potaknuti kreditiranje i rast gospodarstva. Osim toga, rast BDP-a u SAD-u koji je veći od očekivanja neka je vrsta dokaza o otpornosti na zbivanja u Kini. Pozitivna zbivanja odrazila su se i na cijenu nafte, koja je porasla nakon informacije o rastu gospodarstva u SAD-u, a nastavila je rasti i u petak. Također, s rastom je nastavio i dolar u odnosu na euro. Zato se i predviđa da bi ipak FED mogao povećati kamate tek u prosincu umjesto u rujnu. Iako je izgledno da se veći poremećaji ne bi trebali više dogoditi, odnosno da kontrola nad situacijom postoji, analitičari ipak poručuju da će trebati više vremena da se vrati izgubljeno. Odnosno, izgledno je, smatraju neki analitičari, da će zaokret u vođenju kineske ekonomije, kojeg se svijet godinama bojao zbog posljedica, proći ipak bez velikih turbulencija, ali svi ipak upozoravaju kako će zbog jake povezanosti s kineskom ekonomijom oprez još dugo biti nužan.
Oprez će dugo trajati
– Svjetska ekonomija mora plesati zajedno s kineskom. Amerika i Europa su uspješno izolirale Rusiju, ali Kinu će teško izolirati jer im je Kina važno izvozno tržište za kapitalne proizvode (automobili, strojevi, tehnologija…), te za sirovine. Svaka promjena kineske politike sigurno će se promatrati pod posebnim povećalom jer je njezin apetit za sirovinama i energijom trenutačno najveći u industrijskom svijetu – komentira Žigman. Kina kupuje osminu svjetskih potreba za naftom, polovicu iskopanih sirovina metala, trećinu svjetske proizvodnje pamuka, četvrtinu proizvodnje zlata. Koliko je Kina duboko integrirana u svjetsko tržište energenata i sirovina najbolje pokazuje pad cijene nafte i zatim nagli rast od 10% u jednom danu na najmanji signal da se kineska ekonomija vraća na putanju ekonomskog rasta. Kupovna moć i potrebe Kine za sirovinama toliko su velike da je njezin utjecaj na globalno kretanje cijena neizbježan.
Pa neće se okrećati Milanoviću, koja glupost od novinara