Kineski juan najprecjenjeniji

Kineski je juan, prema metodologiji izračuna vrijednosti valuta Deutsche Banka, trenutačno najprecjenjenija valuta na svijetu. Njihova metoda kombinira utemeljenost vrijednosti na kapitalnim i trgovinskim tokovima (koji uključuju i paritet kupovne moći) što, smatraju, pruža potpuniju sliku nego vrednovanje prema svakome od tih pokazatelja posebno. U DB-u uvjeravaju da njihova metodologija daje dobar uvid i u prognoze budućeg dugoročnog kretanja vrijednosti valuta.

Trenutačno jeftin i CHF

Nakon juana, najprecjenjenije su valute u ovom trenutku tajlandski baht, južnokorejski won i češka kruna. Među neopravdano skupima su i američki dolar i euro. Na drugom kraju spektra, najjeftinija je i najpodcjenjenija turska lira, meksički i kolumbijski pezo, a jeftina je i švedska kruna, britanska funta i švicarski franak. To je samo jedna u nizu metoda kojima se mjeri vrijednost valuta. Britanski tjednik The Economist koristi, primjerice, Big Mac indeks – iskazuje snagu valuta u odnosu na dolar prema cijeni – hamburgera. Zasnovana je na paritetu kupovne moći, na tezi da bi se tečajevi dugoročno trebali kretati prema stopi koja bi izjednačila cijene istog proizvoda u različitim zemljama. Ako je negdje taj proizvod skuplji, valuta je precijenjena, ako je jeftiniji, podcijenjena je. Problem je jedino što se usporedba radi u odnosu na dolarsku vrijednost Big Maca, a dolar sam po sebi nema uporište u nekim čvrstim i mjerljivim kolateralima.

Kuna nije uvrštena ni u jedno od mjerenja, no rasprave o njezinoj precijenjenosti ne prestaju već dva desetljeća. Otvaranjem javne rasprave o uvođenju eura dobile su novi zamah. O odluci s kojim ćemo rasponom tečaja ući u europski tečajni mehanizam ERM II, uoči prelaska na euro, ovisit će i što će se događati s cijenama.