Predstečajne nagodbe od kada su uvedene jesu smanjile broj dužnika na tržištu i iznos duga, no najveći dio njih zakon je iskoristio, a na kraju veli broj i završio u stečaju, i to ciljano, jer su tu namjeru imali već i pri pokretanju predstečajne nagodbe. No pokretanjem predstečajne izbjegli su plaćanje sudskih pristojbi, oslobodili se kaznene ili prekršajne odgovornosti – komentirala je odvjetnica Davorka Huljev na skupu Predstečajna nagodba i stečaj održan u poslovnoj školi Effectus.
- Zbog nastalih stečajeva država je izgubila 50 milijuna kuna, a zakon o predstečajnoj se je dodatno zlouporabio, jer su se prijavljivala nepostojeća potraživanja, nisu se ukjučivala prava radnika, jamstva su se falsificirala... – komentirao je Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.
Oboje su izrazili vrlo pesimističan stav prema prijedlogu novog zakona koji će objediniti predstečajnu nagodbu i stečaj i očekuju da će vrlo brzo doživjeti promjenu. - Zakon pomaže samo bržoj provedbi nagodbi, no tržištu i gospodarstvu taj zakon neće pomoći – rekao je Kolakušić. Upravo prečesta promjena zakona u Hrvatskoj je velik problem, kazao je, pa je tako stečajni promijenjen 17 puta, a zakon o predstečajnoj u dvije godine četiri puta.
- Zakon se ne bi smio mijenjati barem četiri godine, jer poduzetnik radi svoj plan poslovanja za najmanje tri godine. Rok plaćanja mora se smanjiti na šezdeset dana i potrebno je uvesti fiskalizaciju svih računa. Samo se tako može riješiti problem nelikvidnosti i velikog broja trgovačkih sporova. Onaj tko nije platio dva do tri računa nepošten je poduzetnik i treba ga maknut s tržišta, a poštenom treba dati šansu da nastavi poslovat. Stoga bi trebali imati ugovorne i prisilne predstečajne nagodbe. Ugovorne ako je dužniku jedini vjerovnik država koji mogu riješiti problem dogovorom a ne ulaziti u skupi postupak. Prisilni bi se trebao omogućiti samo poštenim poduzetnicima, onima koji znaju da uskoro neće moći izvršiti svoje obveze, i u slučaju da takvom jedan vjerovnik zablokira pokretanje, onda se može obratiti sudu. Predstečajnu nikako ne smiju pokrenuti oni koji su već u blokadi, jer takva praksa vani nije postojeća – komentirao je Kolakušić.
Istraživanja pokazuju da imamo najveći broj sudaca i da smo od 2004. do 2012. godine prosječno imali godišnje 2,8 milijuna sudskih predmeta. Usporedimo li se s nekim zemljama po broju parničnih postupaka na vrhu smo. Na 100.000 stanovnika 2010. godine imali smo 5,5 tisuća predmeta, Austrija 500, a Njemačka 1000. Istovremeno nam je država od pristojbi zaradila 25 milijuna eura, Slovenija 75 milijuna, Austrija 780 milijuna eura. Kod nas parnica na Trgovačkom sudu košta svega 100 kuna pa zato ih i ima toliki broj. U drugim zemljama nema olakih prijava i skupe su.
>> Završena predstečajna nagodba EPH, novi vlasnik Marijan Hanžeković