U posljednje vrijeme, posebno s dolaskom velike financijske krize početkom stoljeća, većini građana postaje jasno koliko je štednja važna. No, nije važno samo štedjeti, već i što od štednje očekujemo, ali i kako štedjeti.
Hrvati su tradicionalno skloniji štednji u bankama. Međutim, padom kamatnih stopa na depozite sve više su u potrazi za drugim opcijama. Ono što se prirodno nameće u ovakvim tržišnim uvjetima jest tržište kapitala. Iako prosječni građani obično nisu vični brokerskim i financijskim vještinama, a tržišta kapitala poznaju tek površno, ne znači da je taj svijet za njih sasvim i zatvoren. Upravo otvoreni investicijski fondovi pružaju svima mogućnost sudjelovanja na tržištu kapitala, jer sredstvima fonda upravljaju stručnjaci, a za ulaganje u fond ne treba vam puno novaca. Visina minimalnog uloga ovisi o fondu, no u većini fondova on iznosi tek nekoliko stotina kuna čime je ovaj tip ulaganja dostupan velikom broju ljudi. Uz navedeno, veliku prednost ulaganja u fondove predstavlja to što s malim ulogom možete posredno kupiti puno različitih instrumenata tržišta novca i kapitala i time uvelike smanjiti rizik.
No, kako odabrati pravi fond? To ovisi o preferencijama svake pojedine osobe, o očekivanom trajanju štednje ili investicije te o sklonosti preuzimanju rizika. Ako ste u potrazi za štednjom koja je slična depozitu, a koja bi mogla donijeti veće prinose, uz preuzimanje manjeg rizika od primjerice dionica i dioničkih fondova, dobra opcija bila bi obveznički fond. Razlika je ipak što tu nema osiguranja uloga do 100.000 eura kao kod depozita. Promatrajući podatak objavljen na stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) krajem studenoga prošle godine može se zaključiti da su najveći interes u 2016. godini građani iskazali upravo za obvezničke fondove, koji su pri tome zabilježili porast imovine od 164%.
O čemu se točno radi? Pojednostavljeno rečeno, obveznički fond sredstva svojih ulagatelja ulaže većinom u obveznice. Obveznice su dužnički vrijednosni papiri, što znači da ste kupujući obveznicu posudili novac izdavatelju te obveznice. Izdavatelj se obvezuje ta sredstva vratiti, uz pripadajuću kamatu. Upravo zbog toga su obveznice manje rizične od dionica. Dionice su vlasnički vrijednosni papiri i kada kupujete dionicu, kupujete udio u vlasništvu određene tvrtke.
No, to ne znači i da rizika kod ulaganja u obveznice nema. Postoje brojni rizici: kreditni rizik, kamatni rizik, geopolitički rizik,…i zato je važno prije ulaganja u fondove upoznati se s Prospektom fonda i dobro proučiti u što fond ulaže i kojim je sve rizicima izložen.
Kako se osigurati od rizika? Za konkretne savjete o ovom tipu ulaganja i kako se zaštiti od rizika obratili smo se HPB Investu iz kojeg poručuju kako je možda najbolji način smanjenja rizika štednja, odnosno investiranje na duže staze. Rast i pad cijene udjela obvezničkog fonda, iako nije visoko volatilnog karaktera, ipak je uobičajena pojava, a povijest je pokazala da se štednjom na duže staze cijena udjela, ako se pad i dogodio, oporavlja te da nakon razdoblja pada dolazi razdoblje oporavka. Ipak, trajanje tih razdoblja ne može se predvidjeti.
Potrebno je malo pojasniti i zašto su obveznički fondovi bili toliko atraktivni u 2016. godini. Obveznicama se trguje na burzi. Kada kamatne stope padaju, cijene obveznica rastu. S obzirom da već duže vrijeme svjedočimo padu kamatnih stopa, obveznice su postale izuzetno traženi vrijednosni papir, koji je svojim imateljima zadnjih godina mogao donijeti lijepu dobit. Iz HPB Investa potvrđuju da su jako zadovoljni prinosom HPB Obvezničkog fonda, no upozoravaju da su prinosi informativnog karaktera i da ne predstavljaju garanciju budućih prinosa.
"HPB Obveznički fond namijenjen je ulagateljima koji su skloni konzervativnoj strategiji ulaganja te su spremni na sebe preuzeti umjereni rizik u zamjenu za konkurentne prinose. Ulaganje u obvezničke fondove alternativa je oročenoj štednji na duži rok uz valutnu klauzulu koja ulagateljima pruža osiguranje od valutnog rizika“, poručili su.
Preciziraju kako njihov obveznički fond nema ulazne naknade prilikom kupnje udjela, kao što nema ni izlazne naknade na štednju dulju od šest mjeseci. Izuzetno je važno naglasiti da se uloženo može unovčiti u bilo kojem trenutku, dakle niste „vezani“ oročenjem kao što je slučaj položite li štednju u banku. Kad je riječ o tempu ulaganja, nema nikakvih ograničenja: možete uložiti samo jednom, možete svaki put kad imate višak sredstava, a možete i ugovoriti trajni nalog, čime ćete dobiti mogućnost ulaganja od minimalno 100,00 kn odnosno 15 eura u kunskoj protuvrijednosti prema važećem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB-a).
Iz HPB Investa ukazali su i na jednu novost, a to je mogućnost uplata i isplata u eurima u HPB Obveznički i HPB Euronovčani fond. Svi potencijalni ulagatelji upućuju se da se prije odluke o ulaganju upoznaju s Prospektom, Pravilima i Ključnim informacijama za ulagatelje, koji se na hrvatskom jeziku mogu pronaći na mrežnoj stranici HPB Investa: www.hpb-invest.hr.
Sadržaj omogućio HPB Invest