Okrupnjavanje katastarskih čestica u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti te stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta samo su neki od ključnih prijedloga novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji se u srijedu našao u prvom saborskom čitanju.
Postojeći zakon, koji je na snazi od 2015., nikad nije zaživio na terenu. Posljednja ozbiljna komasacija provedena je prije 30-ak godina pa Vlada predlaže novi, učinkovitiji, u svrhu jačeg razvoja i unapređenja ruralnih prostora i hrvatske poljoprivrede.
Mamac za privatne investicije
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ističe da je novi zakon, među ostalim, važan dio reformske mjere u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026., koja se odnosi na unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, za što je osigurano 313 milijuna kuna. Cilj je osigurati preduvjete za provedbu komasacije 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do sredine 2026. Osim okrupnjavanja za potrebe moderne poljoprivredne proizvodnje, stvaranja preduvjeta za izgradnju mreže poljskih puteva i kanala, uspostavit će se i 90 postaja za monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta kako bi se provelo održivo gospodarenje i zaštita tla.
– Svjesni smo poteškoća s kojima ćemo se suočiti u postupku komasacije, kao što je, primjerice, rješavanje pitanja imovinskopravnih odnosa pa Ministarstvo poljoprivrede surađuje i s ostalim resorima, posebice Ministarstvom pravosuđa i uprave i Državnom geodetskom upravom – kaže ministrica. Zadovoljna je iskazanim interesom jedinica lokalne i regionalne samouprave za sudjelovanje u provedbi komasacije. Putem javnog poziva zaprimljene su 23 prijave, a ukupna površina predložena za komasaciju iznosi 46 tisuća hektara.
– Provedba komasacije kao reformske mjere u okviru NPOO-a važna je i zbog toga što može predstavljati model koji ćemo primjenjivati na cijelu Hrvatsku i potaknuti ostale jedinice lokalne samouprave na pokretanje postupaka okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na svojim područjima. Zakon će dodatno urediti ovo važno područje i propisati prava i obveze, a u izradi je i Program komasacije poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište najvažniji je resurs koji imamo te će provedbom ovog zakona, kao i izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje njime biti brže, učinkovitije, pravednije i transparentnije – uvjerena je Vučković.
Okrupnjavanje zemljišta u najvećoj je mjeri temelj za buduće ozbiljnije investicije i jače tehnološko osnaživanje manjih poljoprivrednih gospodarstava koja danas gube jako puno snage, energije i novca na obrađivanje velikog broja malih parcela zemlje razbacanih na različite strane što im otežava posao, stav je Hrvatske poljoprivredne komore.
– Komasacija može biti posebno snažan multiplikator privatnih investicija, zbog čega bi za ovu agrarnu mjeru trebalo izdvojiti daleko više novca i potaknuti ovaj proces još snažnije kako bi se u sklopu njega privuklo privatne ulagače, potom i nova ulaganja u sektore poput voća, povrća, ljekovitog bilja, prerade poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda... – istaknuli su iz HPK.
Prema podacima stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2018. je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha. Najveće prosječne parcele su u Osječko-baranjskoj županiji (2,5 ha), Vukovarsko-srijemskoj (2,1) te Virovitičko-podravskoj (1,5 ha). Najmanji prosjek imaju Dubrovačko-neretvanska (0,2 ha) i Krapinsko-zagorska (0,3 ha).
Kazne do 50.000 kn
Prijedlogom zakona komasacija bi se trebala provoditi tako da se sudioniku komasacije za njegovo zemljište uneseno u komasacijsku gromadu dodjeljuje novo jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije. Iznimno, vrijednost zemljišta koje mu se dodjeljuje ne može biti manja od 90% ni veća od 120% vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu.
Prijedlog zakona predviđa i novčane prekršajne kazne od 15.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu koja ometa uvođenje sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se s 5000 do 12.000 kuna, a fizička od 5000 do 10.000 kuna.
>> VIDEO Pogledajte nevjerojatne prizore narančastog neba u Švicarskoj: "Obojio" ga je afrički pijesak iz Sahare