Kompanije iz regije žele prikupiti kapital na Zagrebačkoj burzi

Za razvoj hrvatskog tržišta kapitala u budućnosti potrebno je utvrditi drukčiji smjer koji će omogućiti nove instrumente na tržištu i povećati broj izdavatelja, odnosno ponude, jer kapitala i potražnje ima. Promjene su potrebne zbog jačanja stranih fondova u svijetu kroz okrupnjavanje ali i činjenice da će ulaskom u EU strani fondovi i brokerske kuće slobodno poslovati u Hrvatskoj i konkurencija će biti pojačana te će domaća industrija bez osnivanja novih fondova ili okrupnjavanja biti ugrožena, ali će prijetiti i odljev imovine s obzirom na to da je najveći dio u fondovima trenutačno u vlasništvu stranih vlasnika – rečeno je na okruglom stolu o razvoju tržišta kapitala održanom u sklopu konferencije Novčano tržište u Opatiji.

- Banke i fondovi imaju imovinu, dakle, potražnje ima, no potrebno je naći poveznicu kroz instrumente koji će omogućiti da se taj novac uloži – rekao je nezavisni financijski analitičar Hrvoje Fajdetić. Prema računici, imovina institucionalnih ulagača iznosi 78 milijardi kuna, a potrebno je naći projekte u koje će se taj novac uložiti. A to se može naći među novim tvrtkama koje će se izlistati na burzi, no to ne moraju biti isključivo domaće kompanije, nego i one iz regije.

- A interesa ima, što su mi napomenuli predstavnici nekih kompanija iz prehrambenog biznisa u regiji  – potvrdio je Željko Zadro, predsjednik uprave Vira, tvrtke koja je među prvima prikupila kapital na tržištu kapitala i, kako kaže Zadro, na temelju toga ostvarila uspjeh. Kako je pojasnio, mnoge tvrtke iz regije premale su da se izlistaju na Varšavskoj burzi, koja danas već nadmašuje kapacitete Bečke burze, ali bi bile idealne da se izlistaju na Zagrebačkoj burzi. Potrebno je i širiti paletu fondovske industrije, prije svega orijentirati se na, primjerice, hedge fondove, koji su prema mišljenju sudionika budućnost tržišta, zatim sve rašireniji indeksni fondovi te oni koji će imati regionalne niše.

- Ako Skandinavci privlače ulagače iz istočne Europe i Balkana, zašto mi ne bismo mogli prikupiti ulagače iz cijelog svijeta – pita se Daniel Nevidal, član uprave Intercapitala.

Fajdetić je napomenuo da ćemo morati voditi računa i o visini naknade fondova, koja je do sada bila niža u odnosu na fondove u EU, no sada velik broj indeksnih fondova ukida naknadu. Kako je napomenuo Pierre Matek, predsjednik uprave ZB Investa, u inozemstvu se hedge fondovi osnuju u tri dana, a jedina je uloga osnivača upravljanje imovinom i ostvarivanje zarade, dok sve ostale poslove stavljaju u outsourcing, pa bi takvu praksu i mi mogli primijeniti.

Takve promjene nužne su zbog promjena koje će uslijediti ulaskom u EU, što će donijeti slobodno poslovanje stranih fondova i brokerskih kuća u našoj zemlji, ali i činjenice da je kriza na svjetskom tržištu dovela do okrupnjavanja. Ulaskom u EU na snazi će biti tzv. UCITS IV koji će dovesti do masters feeder strukture.

- Odnosno jedan će fond biti master, a feeder fondovi u bilo kojoj državi članici EU obavljat će prijenos sredstava u master fond – pojasnio je Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa. To će značiti pojačanu konkurenciju.

- Uzme li se u obzir da je kod nas 94 posto imovine u fondovima u stranom vlasništvu, tada je opasnost i veća jer će strani vlasnici odlučivati što će se događati – rekao je Pierre Matek. S druge strane, pojasnio je Glavaš, izjednačit će se domaći vrijednosni papiri sa stranima pa se očekuje da će pasti potražnja za domaćim vrijednosnicama.