Razvitak korištenja obnovljivih izvora energije, a posebno energije vjetra, vodotoka, Sunca i biomase danas je središnji cilj energetske politike Europske unije, pa tako i važan zadatak za Hrvatsku koja se obvezala da će do 2025. godine proizvoditi 25 posto energije iz obnovljivih izvora. Svjetski stručnjaci procjenjuju da će obnovljivi izvori energije biti dio rješenja energetskih problema i mogu biti dio rješenja krize, jer će otvoriti brojna radna mjesta.
Samo krilca iz uvoza
Zasad se prema tom cilju u Hrvatskoj ide tek malenim koracima pa se većina inicijativa na tom području prihvaća širokih ruku. Na Pometenom brdu kod Klisa Končar je sagradio šest vjetroagregata koji su u komercijalnom pogonu od 24. veljače 2012. godine. Riječ je o prvoj fazi projekta, u koji je ta tvrtka već uložila 80 milijuna kuna. Do kraja godine planiraju u pogon pustiti svih 16 vjetroagregata, ukupno vrijednih više od 200 milijuna kuna.
Končar je u četvrtak predstavio projekt vjetroelektrane, koju će činiti 15 vjetroagregata snage 1MW i jedan agregat snage 2,5 MW. U gradnji vjetroelektrane sudjeluje 14 društava Grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. Proizvedena struja priključuje se u elektrodistribucijsku mrežu na trafostanici u obližnjem Konjskom.
– Končarova vjetroelektrana hrvatski je projekt koji otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti. Udio hrvatskih tvrtki veći je od 80 posto – istaknuo je Davor Mladina, član Uprave Končar elektroindustrije. Sve ostale vjetroelektrane u Hrvatskoj sagrađene su sa stranom opremom, dok su na Pometenom brdu krilca iz uvoza jer ih u Hrvatskoj nitko ne proizvodi, a gotovo sve ostalo naši su proizvodi i usluge.
Branko Zajec, direktor tvrtke Končar – obnovljivi izvori istaknuo je kako je na Pometenom brdu prije četiri godine postavljen prototip vjetroagregata koji je cijelo vrijeme u komercijalnom pogonu.
Končar je obavio mjerenja i na drugim lokacijama: Rust kod Sinja, Pusto polje kod Gračaca i u Tovarniku, gdje će također, kada propisi to dopuste, graditi vjetroelektrane iz hrvatske proizvodnje. Nažalost, mjerenja u Đelekovcu i Ivanić Gradu nisu dala dobre rezultate.
Osim energije vjetra Hrvatska je plodno tlo za korištenje i energije sunca, a upravo to planira nova hrvatsko-njemačka tvrtka Cro Solar 100 d.o.o. čije je sjedište u Tovarniku, a osnovna joj je djelatnost gradnja solarnih parkova, o čemu njemački partner ima iskustva u zemljama EU.
Povrat ulaganja
– Želimo ulagati u 10-20 solarnih parkova širom Hrvatske, u čiju gradnju u idućih pet godina planiramo uložiti otprilike 150 milijuna eura. Jedna od prvih investicija u Hrvatskoj ulaganje je u solarni park površine deset hektara u Poslovnoj zoni u Tovarniku. Solarne parkove planiramo i u drugim područjima Hrvatske, a slične smo gradili i u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu – kaže suvlasnik tvrtke i glavni investitor Gerd Vogt. Gradnju prvog parka u Tovarniku planiraju početi u listopadu do kada planiraju da će dobiti sve potrebne dozvole. – U Tovarniku planiramo solarni park na površini do 10 hektara i za montažu bi angažirali 30 ljudi. Ako posao dobro napreduje, bit će posla i za stotinjak ljudi plus troje ili četvero radnika koji će raditi na održavanju, a sva će radna snaga biti zaposlena iz Tovarnika i okolnih mjesta. Računamo da će se uloženi novac isplatiti u razdoblju od 6-7 godina – kaže Antun Ivanković, menadžer Cro Solara 100. Struju će prodavati tvrtki HROTE.
\"Kada bismo samo tri posto teritorija Hrvatske prekrili sunčevim pretvornicima u toplinsku i električnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj\" Ma jok, nema sansi. Uzmite banalan primjer, kucu jednokatnicu sa solarnim celijama na *cijeloj* povrsini krova. Ponavljam, ne na tri posto krova, nego na cijeloj povrsini. Hoce li te solarne celije biti u stanju proizvesti *osam* puta vise energije nego sto domacinstvo koje zivi u njoj potrosi?