Problemi hrvatskog gospodarstva dugotrajne su naravi i nisu povezani s ulaskom u Europsku uniju ili sa sadašnjom vladom. BDP je bio u padu pet godina prije ulaska u EU, a u idućih pet godina možemo očekivati tek skroman rast, kazao je belgijski diplomat Servaas Deroose na konferenciji o fiskalnoj konsolidaciji koju je organizirala europarlamentarka Ivana Maletić.
Nužan porez na nekretnine
Deroose je drugi čovjek Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove (ECFIN), prvi bruxelleski kontrolor za Grčku, a I. Maletić opisuje ga i kao nadzornika za Hrvatsku. Nešto veći rast od umjerenog (u pet godina oko pet posto) moguć je tek ako se provedu strukturne reforme koje je Europska komisija i nedavno nabrojila u svojim preporukama za Hrvatsku. Deroose je na nizu podataka pokazao zaostajanje Hrvatske u odnosu na ostale zemlje srednje Europe, naglasivši da je razvlačenje recesije dovelo i do pogoršanja u javnim financijama. Europska komisija smatra da će hrvatski fiskalni deficit u ovoj godini biti 5,6 posto, a ne 4,6 posto kako je preporučila Europska komisija. Sličan minus (5,5 posto u odnosu na traženih 3,5 posto) očekuju i u 2015. godini. Usprkos mjerama koje je poduzela Vlada, Deroose je ustvrdio da na mnogim područjima nije bilo napretka, a kao posljedica smanjene konkurentnosti zemlja gubi izvozni tržišni udio. Da bi to promijenila, potrebne su mjere u fiskalnoj domeni, na tržištu rada i poduzetničkoj klimi. Od Vlade se, primjerice, očekuje da kvalitetu fiskalnih projekcija digne na standard EU, pročešlja rashode i potrošnju, riješi slabosti u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, obeshrabri raniji odlazak u mirovini, ali i poradi na oporezivanju imovine koje bi trebalo početi 2016. godine. Iduće izvješće o Hrvatskoj očekuje se na proljeće.
Za razliku od Deroosea, koji se klonio teških riječi, ali je upozorio na evidentno zaostajanje, Ivana Maletić kazala je da smo zemlja pred bankrotom, koji će se dogoditi ako se ne pokrenemo.
– Potrebna nam je kombinacija investicija, strukturnih reformi i pametne fiskalne konsolidacije – rekla je I. Maletić, koja u Europskom parlamentu pokriva ekonomsku i monetarnu politiku te proračun. Ona ipak ne vjeruje da bi se na proljeće Komisija mogla odlučiti na kažnjavanje Hrvatske u obliku ograničenja pristupa fondovima EU jer je to zadnja mjera na koju bi se Komisija odlučila.
“To nisu projekti”
Suprotno Grčićevim podacima, I. Maletić i dalje tvrdi da će ove godine Hrvatska uplatiti više novca u proračun EU nego što će povući, a sumnja i u kvalitetu projekata koji su kandidirani za tzv. Junckerov plan investicija. Mnogi od tih projekata, kaže, nisu pripremljeni, a dio neće ni uzeti u razmatranje jer na jedan euro iz Junckerova plana treba osigurati 15 eura iz privatnog, a ne javnog sektora. Kod nas su uglavnom istaknuti projekti javnog sektora, isti oni s kojima se ide prema fondovima EU.
Šamar. Ma što šamar, šamarčina!