– Hrvatska za Junckerov plan investicija kandidira sa 77 projekata vrijednih 21,5 milijardi eura, od čega su oni vrijedni oko sedam milijardi spremni za realizaciju u periodu do 2017. godine – rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovarajući na prozivke da nijedan od predloženih projekata nije spreman za brzu realizaciju.
HUP: Novac odabranima?
Ministri Grčić i Boris Lalovac te Servaas Deroose iz Europske komisije sudjelovali su jučer na predstavljanju novog Europskog semestra.
– Hrvatska ima šanse za povlačenje novca, kriteriji će za sve biti jednaki – kvaliteta i projekt koji će donijeti povrat i koji je učinkovit – rekao je Deroose odgovarajući na pretpostavku čelnice HUP-a Gordane Deranje da bi novac mogao završiti u jednoj ili dvije zemlje. Istaknuo je neophodnu potrebu javnih investicija iz Junckerova fonda te fondova EU jer se tako smanjuje pritisak na javni dug, a koji će se, prema procjenama EK, uskoro utrostručiti u odnosu na samo nekoliko godina prije. Grčić se obrušio i na manipulacije vezane za povlačenje novca iz fondova EU jer se uporno tvrdi da smo manje novca povukli nego uplatili u Nacionalni fond, što, rekao je, nije istina.
– Gledajući cash flow, mi smo u plusu, ali treba uzeti u obzir da povučeni novac ne znači i trenutačnu realizaciju projekta, nego za to treba vremena – rekao je Grčić.
Prema podacima Ministarstva financija, u ovoj godini uplaćeno je u proračun EU 423,5 milijuna eura, a isplaćeno nam je 455,4 milijuna eura, što znači da smo u plusu od 31,8 milijuna eura. Prema podacima EU, u plusu smo bili i lani. Uz javne investicije, potrebne su i privatne, a za što bi, rekao je ministar Lalovac, trebao veći angažman banaka.
– Koliko će banke biti spremne dati novca, toliko će se građevinari moći više uključiti u investiranje i tako ćemo imati gospodarski rast – rekao je. U suprotnom, nadovezao se Grčić, doći će strane tvrtke i uzeti im posao. A upravo bi i projekti vezani uz EU trebali biti sigurniji za banke.
Rast BDP-a 2015.
– Investicije padaju i u EU, ali su one u Hrvatskoj lošije od prosjeka EU. Uz velik deficit i javni dug, nezaposlenost i tržište izvoza spomenuti su i u upozorenju EK za ovu godinu – rekao je Deroose. Grčić je rekao da bi prema sadašnjim procjenama deficit mogao biti manji od procjena, a sljedeće godine mogli bismo imati i rast od 0,5 posto.
Drugim riječima, ništa nije realizirano, a kad će i hoće li, to se naravno ne zna. U svakom slučaju, rješena je propagandna vijestica o još jednom Potemkinovom selu za ovaj tjedan. Ajmo sad Grčiću razmišljati što ćemo poslati u medije sljedeći tjedan.