Posljednje tromjesečje 2019. godine donijelo je usporavanje ekonomskih aktivnosti na 2,5 posto u odnosu na treći kvartal, a usporavanje su većim dijelom ‘proizveli’ minusi nastali u prerađivačkoj industriji. Cjelogodišnja stopa rasta zastala je nadomak tri posto, i to na 2,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Rast ostvaren u 2019. godini i dalje je osjetno veći od prirodne stope rasta, procijenjene za Hrvatsku na oko dva posto, i to zahvaljujući potrošnji, turizmu i investicijama koje se financiraju iz europskih fondova. Za premijera Andreja Plenkovića rast je to na zdravim temeljima.
Advent doveo turiste
– Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama – poručio je premijer Plenković zadovoljan što se gospodarstvo kreće naprijed po stopi oko tri posto.
Ekonomija raste dvadeset i drugo tromjesečje zaredom, s tim što je četvrti kvartal donio povećanje u odnosu na prethodni za 0,3 posto. Slične stope rasta kao Hrvatska imale su Austrija i Danska, najveća je dinamika u Rumunjskoj (1,5%) i Mađarskoj (1%), povećanje u Češkoj bilo je 0,2%, dok su minuse u odnosu na prethodni kvartal imali Talijani (0,3%) i Francuzi (0,1%), a Njemačka bilježi stagnaciju.
Ministar financija Zdravko Marić izdvaja “upečatljiv” rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto, prvenstveno rast izvoza usluga od 12 posto. Blaga zima i dobre adventske priredbe zacijelo su privukle strane turiste, no fokus javnosti usmjeren je na ovu godinu koja je počela panikom zbog koronavirusa.
– Nemoguće je procijeniti kolike će biti i koliko će se dugo osjećati gospodarske posljedice koronavirusa – istaknuo je ministar Marić koji dobar dio proračunskog kolača namiče upravo od potrošnje turista.
– Najvažnije za reći građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati – poručio je Marić. Bude li trebalo, uravnotežena proračunska potrošnja otvara prostor za povećanje deficita, no o tome će se više govoriti u nastavku godine.
Za razliku od opreznog ministra financija, analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da je virus već donio velike štete, koje će se od ožujka vidjeti i u makroekonomskim pokazateljima. Drugi kvartal bi, što se tiče turizma, mogao biti izgubljen, ali stvari bi se mogle popraviti tijekom ljeta.
– Ako sve dobro završi s virusom, otvoren je scenarij rasta do kraja godine između jedan i pol do dva posto – naveo je Lovrinčević.
Potrošnja gura BDP
Europska je komisija prije samo dva tjedna prognozirala lagano usporavanje hrvatskog gospodarstva na 2,6 posto u ovoj godini te nešto izraženiji pad na 2,3 posto u idućoj. No tada nije bilo panike zbog širenja virusa koji se već udomaćio u svim europskim državama i doveo do otkazivanja brojnih putovanja i manifestacija. Kad je riječ o kraju prošle godine, najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom potrošnje kućanstava od 4%.
– Rast potrošnje kućanstava podržan je rastom raspoloživog dohotka, povoljnim kretanjima na tržištu rada, snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva, potisnutom inflacijom i povoljnim kretanjima u turizmu – prokomentirala je glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković-Matijević.
Usporio je i uvoz, premda očito manje nego što bi to htio ministar financija Zdravko Marić koji bi rado smanjio uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva. Uvoz je posebno naglašen u drugom kvartalu kad se obnavljaju zalihe robe uoči turističke špice.
Gleda li se bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi, uz pad prerađivačke industrije osjetno odskače povećanje građevinskog sektora (7%). Rezultat je to javnih investicija i oporavku stanogradnje. Lovrinčević ponavlja da problem predstavlja to što nedostaju investicije privatnog sektora u tehnologiju i proizvodnju.
>> Tema: Koronavirus
Ne vidim tu neki zdravi rast ako pada proizvodnja i nema greenfield investicija, a raste potrošnja radi povećanja plaća i broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Ne treba zaboraviti niti činjenicu da veliki dio BDP-a čine i strane doznake, što isto nije zdravo, već pokazuje na veliko iseljavanje stručnih i sposobnih ljudi... Te doznake će još neko vrijeme biti na visokom nivou, no brzo će otići iz Hrvatske i oni dijelovi obitelji koji su ostali ovdje. Normalno je očekivati njihov pad... A virus? Zemlja smo s najvećim udjelom PDV-a u BDP-u, zemlja smo s ogromnim udjelom turizma u BDP-u itd. Što mislite kako će virus djelovati na turizam i potrošnju? Pa sve će pasti ko kruška, naravno... Jedino što je sigurno je to da se državnim i javnim strukturama neće ići na smanjivanje primanja, bez obzira na pad BDP-a, već će se dodatno devastirati privatni sektor, te će se ponovo krenuti u zaduženja... Kao što rekoh, u ovakvom uhljebistanu za radnike i poduzetnike nema mjesta. Dolazi vrijeme kada će to biti izraženije nego ikada prije...