NAPOKON

Kunski stambeni krediti s fiksnom kamatom jeftiniji od onih u eurima

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
kune, euri
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Boris Vujčić
01.06.2015.
u 14:00
Pretvaranje kredita s promjenjivom kamatom u one s fiksnom je skupo, ali bi se isplatilo ako se kreditni rizik Hrvatske pogorša
Pogledaj originalni članak

Dočekali smo i to da banke daju stambene kredite u kunama koji su jeftiniji od eurskih kredita. Zagrebačka banka uvela je kunske stambene kredite čija je efektivna kamatna stopa 5,37 posto, dok eurski stambeni krediti za mlade klijente imaju efektivnu kamatu 5,75 posto. Mana Zabinih stambenih kredita je što je iznos kredita ograničen na 300.000 kuna na najdulje 15 godina, dok naprimjer limit za eurske kredite iznosi 250 tisuća eura koji se mogu rastegnuti na 30 godina.

Fiksne kamatne stope u Splitskoj banci su 5,72 posto za kunske kredite na 20 godina, dok PBZ desetogodišnji stambeni kredit fiksira na 6,12 posto efektivne kamatne stope. To je kamata koja u sebi sadrži cijenu naknade za obradu kredita i svih ostalih popratnih troškova. Kunski stambeni krediti nude se najdulje u HPB-u. Ponuda povoljnih kunskih kredita stiže prekasno jer su se mnogi opekli zadužujući se u stranoj valuti i još k tome s promjenjivom kamatnom stopom. Središnja banka ističe da 70 posto svih kredita stanovništva ima deviznu klauzulu, a čak 98 posto kredita ugovoreno je s promjenjivom kamatnom stopom. Fiksne stambene kredite dosad su odobravale samo stambene štedionice, a s obzirom na turbulentna vremena i sumorne prognoze, dužnici bi u skoroj budućnosti mogli strepiti i zbog promjene kamatnih stopa.

Kamate vezane uz euro

Dosta prašine podiglo je upozorenje guvernera Borisa Vujčića da bi eurski dužnici mogli doživjeti sudbinu dužnika u švicarskim francima kada poskupi euro, jer su banke promjenu kamata vezale uz cijenu eura. Procjene su da euribor neće porasti ni ove ni iduće godine, no za kasnije nitko ne bi stavio ruku u vatru pa se unutar financijskih krugova već neko vrijeme razgovara može li se razdoblje jeftinog eura iskoristiti za fiksiranje starih kredita. U središnjoj banci doznajemo da su neke veće tvrtke Vujčićevo upozorenje ozbiljno shvatile te su zatražile prelazak na fiksne kredite. Građanima nije ponuđena opcija da postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom pretvore u kredite s fiksnom kamatom, ali nije isključeno da se i takva ponuda nađe na stolu.

Na pitanje koje smo uputili vodećim bankama najdetaljnije je odgovorio Ozren Tabaković iz RBA koji kaže da “ponuda fiksnih kamatnih stopa na kredite ovisi o cijeni instrumenta zaštite, odnosno kamatnom swapu, koji se formira na financijskim tržištima i podložan je oscilacijama”.

Tvrtke koje su zatražile konverziju procijenile su da im se više isplati platiti svojevrsnu policu osiguranja od promjene kamatnih stopa, nego čekati da im poskupe krediti. To, međutim, nije jeftina operacija. U petak je prema platformi Bloomberga cijena kamatnog swapa za fiksiranje eurskih kredita na pet godina bila 0,358 posto, fiksiranje na deset godina stoji 0,689 posto, na 15 godina 1,148 posto, na 20 godina 1,261 posto i na 30 godina 1,307 posto!

– Ako se RBA odluči na ponudu aneksa ugovora o kreditu, potrošačima s ciljem fiksiranja kamatne stope, klijentu će se nuditi cijena kamatnog swapa u skladu s cijenom po kojoj banka na tržištu nabavlja zaštitu od kamatnog rizika. Cijena swapa ovisi u duljini razdoblja zaštite i odnosima na financijskim tržištima u vrijeme ugovaranja pa se ne može unaprijed reći koliko bi mogla iznositi – kaže Tabaković.

Oprez u HNB-u

Oprezni su i u HNB-u gdje analiziraju sve mogućnosti. Već se i po cijeni prošlotjednog swapa vidi gdje je problem. Zaštita od promjene kamatne stope je skupa i ona bi za desetogodišnje razdoblje digla cijenu postojećih kredita za 0,6 postotnih poena, a za dvadesetogodišnje razdoblje 1,2 postotna poena. Ljudi se nadaju da bi za deset godina kamate trebale padati prema dva ili tri posto kako je to u svim normalnim državama pa je više nego nezahvalno nuditi im da sad doplate fiksiranje kredita na razinama od 6 ili 7 posto! Smanji li se kreditni rizik Hrvatske, kamate bi trebale padati, ako se, međutim, pogorša tada bi se takva operacija isplatila, no tko bi u našim uzavrelim ekonomskim i političkim prilikama preuzeo odgovornost za takvu preporuku?

Iz Erste banke odgovaraju da klijenti uvijek imaju mogućnost refinancirati postojeće obveze kreditima iz aktualne ponude banke u kojoj su i fiksni stambeni krediti u eurima do deset godina. – Erste banka intenzivno analizira i sve dodatne opcije koje bi se mogle ponuditi klijentima u tom kontekstu. Međutim, u ovom je trenutku prerano govoriti o detaljima eventualne nove ponude, navela je Erste banka u svom odgovoru. Vodeće Zagrebačka i Privredna banka nisu imale komentara.

>>Složite svoj dom uz Stambeni kredit OTP banke u kunama

>>Dužniku dati prikaz najveće kamate u zadnjih 20 godina

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

MU
MujoMaleš
14:57 01.06.2015.

U ovoj napaćenoj zemlji problem je više kupit kikiriki, a ne dizat nove kredite, sretno s tim licemjerjem

Avatar etnaanbama
etnaanbama
14:44 01.06.2015.

"Kasno Marko na kosovo stiže" Kad ste nas uvalili u go.na možete nam ponuditi kredite i u dinarima,,.

R1
R1971D
14:20 01.06.2015.

Tko će ih uzeti, sad ste se sjetili kada je 350.000 ljudi blokiranih, isto toliko nezaposlenih, 60.000 kao i ja grcaju pod teretom švicarca...oće moj ćaća od 75 godina dizati kredite...