Novi je potrošač racionalan, nepovjerljiv i štedi na hrani i piću. Na njegove odluke o kupnji najviše utječu niska cijena i akcija, tako da se trgovačkim robnim markama koje se sada već zovu "retail brandovi" – i u RH čine 16 posto vrijednosnog udjela u maloprodaji – daje sve veće značenje, pa i kompanije u njega sve više ulažu i puno se na njega oslanjaju – kazao je Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju Agrokora, na panelu Potrošačkih 360 i trendovima u maloprodaji u sklopu EBRD-ove i Infoarenine konferencije Food, Drinks & Retail 2010. Makroekonomski faktori u regiji pokazuju da je projicirani pad BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku 1,6%, dok Srbija i BiH istodobno imaju rast od 1,7, odnosno 1%.
RH najslabija u regiji
– Najgore je prošlo, no izlazak iz recesije u regiji ne predviđa se do 2011. Turska je vodeća u pogledu oporavka uz očekivani rast BDP-a od 5,6% u ovoj i 5,2% u 2011. Oporavak slijedi i u Slovačkoj, Rusiji i Ukrajini, dok Hrvatska tek 2011. očekuje rast 1,6% (najslabiji u regiji), a Srbija 2,2% – istaknuo je Todorić, napomenuvši kako u osobnoj potrošnji građana RH hrana i piće sudjeluju s čak 32,1%.
U Srbiji je to čak 46%, a u zapadnoeuropskim zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke samo 9,7, odnosno 11,22%. EU prosjek je 13,1%. Hrvatski potrošač puno je oprezniji i puno više promišlja o kupnji. Europski indeks povjerenja potrošača je 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice, a da su kupci i sve manje lojalni i više štede, potvrđuje i istraživanje kako mjesečno idu u četiri, a prije krize u dva različita trgovačka lanca, dok je većini hrvatskih kupaca (56%) važno da je proizvod koji kupuju proizveden u RH.
Retail ostaje lokalan
Ipak, kupuju velika ekonomična pakiranja, na akcijama i u jeftinijim trgovačkim lancima, tako da RH čeka daljnji razvoj diskontnih formata prema tržišnom udjelu od 20%, kao i u EU. No, Sparu Croatia, ustvrdio je njegov čelnik Helmut Fenzl, nije u interesu da ide njihovim stopama. U RH je trenutačno 90% preostalog tržišta na koje se mogu orijentirati i dovoljno su jaki da konkurenciju Lidla uopće nisu osjetili, kazao je Fenzl. No, u hrvatskoj maloprodaji, gdje je velika konkurencija sedam velikih retailera, neizbježna je daljnja koncentracija i okrupnjavanje preuzimanjima, a vjerojatno i kapitalnim povezivanjima. Pritom će, slažu se i drugi vodeći trgovci regije, opstati samo oni koji se budu prilagodili zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima.
– Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan – što potvrđuju i vodeći maloprodajni lanci poput Tesca, Carefourra ili Walmarta, koji u određenoj zemlji drže i 70 posto udjela, a na globalnom tržištu samo 1-4 posto. Samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu – tvrdi Todorić. Kako bilo, kupci su u krizi dodatno evoluirali i više se nikada neće vratiti starim navikama. Na trgovcima je pak da im se što brže prilagođavaju, pri čemu su inovacije poput mobilnog šopinga, 2D plaćanja računa, drive-ina i internetske kupnje, self-check-outa... i te kako na cijeni.
točan članak do bola! Idem u dva trgovačka lanca, i to HOFER i LIDL, ali u Sloveniji! ne mogu više financijski podnijeti \"kupujmo Hrvatsko\", jer mjesečno uštedim 250€!