Kupnjom CO-a nismo iscrpili ulagačke mogućnosti Adris grupe

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adrisa bira trenutak kada će izaći u javnost.Trebalo je završiti proces privatizacije Croatia osiguranja da bi se odlučio na ovaj intervju. Tijekom samog procesa natjecanja komunicirao je s rečenice – dvije. Bile su to poruke kojima je samo davao do znanja da Adris neće odustati od preuzimanja velike domaće tvrtke.

Je li to bila demonstracija gospodarskog patriotizma – sintagme koju je upravo Vlahović prije skoro četiri godine lansirao u hrvatski ekonomsko – politički prostor upravo u intervjuu Večernjem listu? Čini se da jest.

Kompanija koja je postala simbol “otpora” multinacionalnim kompanijama nameće svoj ritam investicija i širi se sa duhanskog biznisa, na proizvodnju hrane, distribuciju, turizam i od sada i na osiguranja.

:: U intervjuu koji ste dali prije deset godina izjavili ste da je veliko pitanje što učiniti sa značajnim Adrisovim investicijskim potencijalom. Najavili ste tada greenfield investicije i realizirali ih. Kolika je danas kapitalizacija Adrisa, što se promijenilo u zadnjih deset godina u Adrisu, a što u Hrvatskoj?

Ove godine navršava se deset godina od osnutka Adrisa, te dvadeset godina kako mi je povjerena dužnost biti na čelu kompanije. Osvrnemo li se na proteklo razdoblje, možemo biti zadovoljni sa svime što smo postigli, a brojke govore najbolje. U tom razdoblju prihode smo povećali deset puta, dobit trideset puta, a vrijednost kapitala čak pedeset puta. Broj zaposlenih se povećao deset puta, a vrijednost naših dionica više od sto puta! Istodobno u gospodarstvo smo investirali više od pet milijardi kuna. Što Adris znači za hrvatsku državu ponajbolje svjedoči podatak da dnevno u državni proračun uplaćujemo više od 12 milijuna kuna ili ukupno godišnje 4 milijarde kuna. Ono što nas posebno veseli i što nam daje motiva jest stabilna dioničarska struktura. Čak tri četvrtine naših dionica su u rukama sadašnjih i bivših zaposlenika, a nitko od nas nema više od 12,%. Iako je u Adrisu zaposleno više od 4 tisuće ljudi, funkcioniramo kao jedna velika obitelj.

Kao što znate Adris je izrastao na baštini proizvodnje duhana koju TDR razvija više od 140 godina, s namjerom da investiramo i u druga područja poslovanja. Prije deset godina najavili smo kako ćemo ozbiljno investirati u turizam, kako ćemo pokrenuti proizvodnju zdrave hrane te nastojati ulagati u financijski sektor, odnosno industriju osiguranja. Sada svjedočimo činjenici da je TDR ostao jedan od vodećih proizvođač cigareta u ovom dijelu Europe, i unatoč žestokoj konkurenciji globalnih kompanija. Maistra je postala jedna od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj s najluksuznijim hotelima, s više od 11 tisuća smještajnih jedinica i tri milijuna noćenja, a Cromaris uvjerljivo najveći proizvođač ribe na Jadranu i među deset najvećih u Europi u proizvodnji orada i brancina. Ovih dana preuzimamo upravljanje nad Croatia osiguranjem i uvjeren sam da ćemo ovog hrvatskog osiguravatelja s prepoznatljivom tradicijom, vrlo brzo pretvoriti u regionalnog lidera. Uza sve to, nastojali smo prednjačiti i svojom društvenom odgovornošću. Koliko nam je stalo do zajednice u kojoj djelujemo, možda najbolje svjedoči osnivanje naše Zaklade Adris, najveće korporativne zaklade u ovom dijelu Europe, koja godišnje donira više od milijun eura za različite projekte – od razvoja znanosti i pomaganja mladima do očuvanja hrvatske baštine i poticanja kreativnosti. Jasno da naš razvojni put nije bio ni lagan i da nam mnogo toga nije išlo u prilog. Uostalom i mi dijelimo sudbinu naših sugrađana jer smo proizvodno i uslužno orijentirani i svakodnevno osjećamo posljedice pada njihova životnog standarda i kupovne moći. Ali nismo pristali da, unatoč krizi, sveopćem pesimizmu i sve lošijim tržišnim uvjetima, za nas ovo budu izgubljeno desetljeće. Dapače, bilo je tu i prkosa. Prilikama usprkos, iskoristili smo vlastite potencijale i u vrijeme gospodarske krize, uz očuvanje radno-socijalnih prava naših zaposlenika, Adris se nametnuo u gospodarskog predvodnika, koji svojom vizijom i snagom kreira nove trendove u hrvatskom gospodarstvu.

:: Je li duhanski dio biznisa definitivno odolio napadima velikih svjetskih multinacionalnih kompanija, je li bilo ponuda za kupnju novijeg datuma?

Duhanska industrija na globalnoj razini izrazito je izložena krizi, gospodarskim stagnacijama, padu potražnje i političkim promjenama koje rađaju brojnim poreznim opterećenjima... Sve su jači i trendovi zabrana pušenja. S druge strane, većinu svjetskog duhanskog tržišta drže četiri multinacionalke koje drže 95 posto europskog i 83 svjetskog tržišta. Rijetke su nacionalne kompanije poput TDR-a, koje imaju svoju postojanost i prepoznatljive brendove te odolijevaju mnogim izazovima. Zato, imajući u vidu stalne i snažne pritiske, pod kojima ova kompanija radi, itekako smo zadovoljni ostvarenim. U Hrvatskoj imamo oko 60% tržišnog udjela, u susjednoj Bosni i Hercegovini više od 30% a u ostatku regije oko 10%. TDR izvozi više od 60% svoje proizvodnje, što ga čini jednim od najvećih hrvatskih izvoznika. Osim u susjedstvo, izvozimo u Njemačku, Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Rusiju, Iran i ostale zemlje Bliskog istoka.

:: Kakva je perspektiva vašeg duhanskog biznisa? Imate tvornicu cigareta u Iranu, selite li biznis na daleka tržišta? Kakva je perspektiva TDR-a i malih proizvođača – kooperanata u Slavoniji?

Očekivati je da će pritisci i opterećenja samo jačati. Na nama je da pronađemo načine kako se najbolje prilagoditi, kao što smo to i do sada činili. Jedan od takvih iskoraka jest otvaranje tvornice u Iranu. Premda smo razvili snažne poslove u drugim branšama i planiramo ulaziti i u nove investicije, želja nam je proizvodnju duhana zadržati u Hrvatskoj jer nije riječ samo o proizvodnji cigareta ili zaradi već i osjetljivosti prema više od tisuću gospodarstava, naših kooperanata u Podravini i Slavoniji, kojima Adris na taj način osigurava egzistenciju i proizvodnju duhana u Hrvatskoj, koja ima dugu tradiciju i koju i nadalje čini isplativom. Iako je u globaliziranom svijetu posve razložno i nužno strateško propitivanje portfelja, nipošto ne bismo htjeli da s nama završi proizvodnja stara u Rovinju 142 godine!

:: Je li Adris do sada jedina velika hrvatska uspješna privatizacijska priča u realnom sektoru? Pliva je, primjerice, izgubila stari sjaj i značaj, Podravka se konsolidira s puno napora nakon afere Spice... Tko je drugi ostao od velikih ako izuzmemo turizam? Slažete li se s ocjenom da je Hrvatska godinama neprivlačno mjesto za business u realnom sektoru, a da je to sada postala i u financijskom sektoru.

Ne bih rekao da Hrvatska nije imala i da nema svojih uspješnica. Doduše, Adris je uspješna priča koja traje i koja kontinuirano raste, čak i u ovim svima nesklonim vremenima. Primjerice, svi pričaju o važnosti izvoza, a od 2007. do danas izvoz Adris grupe raste prosječno 7,1% godišnje. Mi danas ostvarujemo gotovo polovicu prihoda na inozemnim tržištima. Mi smo u Europskoj uniji već odavno doma jer tamo prodajemo 60% naših proizvoda i usluga. Sve to zahtijeva iznimne napore, vrhunsku kvalitetu, inovativnost i svakodnevno dokazivanje. Kad igrate među najboljima, to vas nauči da nema podvala, nema blefiranja i da se ništa ne smije prepuštati slučaju. S druge strane, važna je i odgovornost prema zemlji u kojoj živimo i radimo. Znatno jednostavnije bilo bi ostaviti kapital na sigurnome i ubirati kamate. Mi riskiramo i ne prestajemo ulagati, jer vjerujemo da je to dobar put. U ovo vrijeme krize mnoge su se domaće kompanije u potpunosti financijski iscrpile te odustaju od kapitalnih ulaganja. Adris grupa kontinuirano nastavlja s razvojem i investicijama, jer vjerujemo da su investicije najbolji put izlaska iz krize i, u ovom trenutku, najvažniji izraz naše društvene i socijalne odgovornosti. Mi smo zapošljavali i zapošljavamo dok mnogi ostaju bez posla. Iskreno sam zabrinut kad čujem da 20% naših mladih danas živi na rubu egzistencije, a više od polovice želi odseliti iz Hrvatske. Tim mladim ljudima želimo pružiti nadu i vjeru. Vjeru da mogu osigurati pristojan život u svojoj zemlji i vjeru u vlastite sposobnosti. Dio njih kod nas dolazi izravno s fakulteta i uistinu ostvaruje svoje nade. Želimo pridonositi jačanju optimizma u Hrvatskoj, koji se potpuno izgubio, a zapravo je jedna od važnih poluga za izlazak iz krize. Gospodarstvo nije samo jezik brojeva nego i psihološka kategorija.

Da su uvjeti poslavanja poticajniji, nedvojbeno je kako bismo ulagali i zapošljavali i više jer, nažalost, svatko tko želi poslovati u Hrvatskoj mora se naoružati strpljenjem, imati puno energije, ali i ljubavi prema ovoj zemlji jer, kad bismo se vodili samo uvjetima poslovanja, davno bismo otišli na neka isplativija tržišta, s manjim poreznim opterećenjima, jednostavnijim procedurama i većom potporom države.

:: Posljednji put kada smo razgovarali vi ste skovali termin gospodarskog patriotizma, ali ne svjedočimo novim oblicima vlasničkog ili interesnog povezivanja domaćih poduzetnika? Što bi onda zapravo trebao značiti pojam gospodarskog patriotizma? Da li bi taj patriotizam spriječio prodaju tvrtki kao što su Ina ili Pliva?

Iskreno, u Hrvatskoj nam, gledajući posve općenito, nedostaje osjećaja pripadnosti i samopoštovanja, a onda i onog, tako potrebnog, gospodarskog domoljublja jer da ga imamo više, onda bismo se drugačije odnosili prema ovoj zemlji, njezinim potencijalima, vrednotama, tradiciji, ali i budućnosti. Ne bismo se olako poigravali s njezinom imovinom, institucijama, tržištem, ljudima... Više odgovornosti, stručnosti, poštenja i iskrenosti kod onih koji donose odluke u politici, ali i u gospodarstvu nedvojbeno bi Hrvatsku pretvorilo u zemlju sretnije budućnosti. Ovako nažalost imamo previše lutanja i trošenja nacionalne energije, koju smo davno trebali uložiti u međunarodno pozicioniranje naše zemlje kao snažnog gospodarskog i političkog subjekta u Europi. Adris živi gospodarski patriotizam ulažući i zapošljavajući u Hrvatskoj. Mnogi naši sugrađani žive gospodarski patriotizam kupujući hrvatske proizvode. Moramo više čuvati, razvijati i poštovati ono što su u gospodarstvu stvorili naši ljudi, a ne se prema tome odnositi poput maćehe ili prednost davati strancima, samo zato što dolaze s pozicije jačega. Krajnji je trenutak da se prekine s nekritičkim i bezuvjetnim prepuštanjem hrvatskog tržišta stranom kapitalu i da se vrati povjerenje u domaće tvrtke, koje unatoč svemu imaju snage pokrenuti nove ulagačke cikluse, ako se stvore preduvjeti. Uz potpunu prilagodbu globaliziranom tržištu i europskim standardima, hrvatske tvrtke moraju djelovati i u nacionalnom interesu jer buduća konkurentna pozicija Hrvatske unutar EU uvelike će ovisiti o kapacitetima svake naše tvrtke i zajedničkoj sposobnosti da gradimo snažno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Nipošto ne bih želio docirati, ali mi se čini da je mnogo nas u ovoj prekrasnoj zemlji na pogrešnim mjestima: u politici je puno političara, a rijetko koji državnik; u gospodarstvu mnogo rentijera, a malo poduzetnika; stvaramo obilje straha, a malo hrabrih ljudi; jako mnogo neznalica, a tako malo obrazovanih i odvažnih ljudi… Život se odvija s onu stranu ideoloških podjela i grubih svjetonazorskih pretinaca!

:: Najavili ste gradnju još jednog velikog i luksuznog hotela u Rovinju. Isplati li se ipak hotelijerstvo?

Kao što je poznato, 2009. otvorili smo hotel Monte Mulini, prvi hotel sa pet zvjezdica u Rovinju i prema mnogima najluksuzniji u Hrvatskoj. Godine 2011. otvoren je hotel Lone, prvi dizajnerski hotel s pet zvjezdica u Hrvatskoj. Uz to smo većinu od ukupno osam naših hotela i osam turističkih naselja podigli na razinu 4 i 5 zvjezdica. Adris je investirao više od dvije milijarde kuna kako bi podigli kvalitetu turističke ponude u Rovinju te kako bismo osigurali dnevni prihvat više od 30 tisuća gostiju. Iako se ulaganja u turizmu vraćaju na duge staze, ponosni smo što je Rovinj već prošle godine postao turistički rekorder po broju noćenja, nadmašivši tako ostale popularne destinacije na Jadranu. Napori i dobra ponuda se uvijek prepoznaju na globalnom tržištu. Kada se u obzir uzme podatak da Maistra ostvaruje gotovo tri milijuna noćenja godišnje, što je više od 4% od ostvarenja ukupno hrvatskog turizma, tada je vrlo lako zaključiti da se uz dobro vođenje hotelijerski biznis isplati. Turizam je, uz održivi razvoj, budućnost Hrvatske, ali se navike, želje i potrebe gostiju brzo mijenjaju i potrebno je znatno više znanja, iskustva i napora da se bude konkurentan. Zato stalno učimo, koristimo najbolja svjetska iskustva i iznimno puno ulažemo u kvalitetu i luksuz za naše goste. Sve to tržište brzo prepozna. Zato ćemo nastaviti ulagati u turizam u Rovinju, ali, s vremenom, i u druge destinacije. Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će Rovinj, nakon uređenja obale, dobiti još jedan luksuzni hotel i mnoštvo novih atraktivnih sadržaja, uz jasno očuvanje postojećeg identiteta grada. Na taj način ćemo zaokružiti ponudu i pretvoriti Rovinj u istinski turistički brend.

:: Prije ulaska u natjecanje za CO, bili ste zainteresirani za ulaganja u energetiku. Jeste li definitivno odustali od toga?

Istina je da je energetika također bila u fokusu našeg interesa, međutim tržišne prilike su otišle u drugom smjeru, ali i dalje ostajemo otvoreni i za takve mogućnosti. Ono što definitivno mogu reći jest da Adris kupnjom Croatie nije iscrpio svoje financijske i ulagačke mogućnosti.

:: Smatrate li kupovinu Croatia osiguranja pobjedom gospodarskog patriotizma? Jeste li znali da će vaša ponuda u drugom krugu biti bolja od konkurencije?

Ovdje je riječ o pobjedi bolje ponude i ozbiljnijeg takmaca jer nismo osjetili nikakvu prednost kao domaći ponuđač. Ponudili smo cijenu koja je premašivala trenutačnu tržišnu vrijednost i očito je konkurencija nije htjela pratiti. Ponosni smo što je Croatia osiguranje nakon 130 godina poslovanja ostala hrvatska tvrtka u hrvatskom vlasništvu, te da ćemo je razvijati u regionalnog osiguravateljskog lidera, pokazujući kako hrvatsko znanje i marljivost mogu biti konkurentni i na globalnom tržištu.

:: Sklopili ste posao desetljeća u osiguravateljskoj branši. Mislite li da ste dobro prošli?

Budući da je Maistra proglašena liderom elitnog turizma na Jadranu, Cromaris liderom u proizvodnji zdrave hrane, a TDR regionalnim liderom u duhanskoj industriji, zašto u skoroj budućnosti i Croatia osiguranje ne bi vidjeli kao regionalnog lidera u osiguranju? No da bismo to postigli čeka nas ozbiljno restrukturiranje i unapređenje poslovanja. Croatia ima snažne potencijale, golemo iskustvo i tradiciju, ozbiljan i stručan ljudski resurs, ali su politički utjecaji izraženi kroz vlasništvo često kočili njezine razvojne mogućnosti.

:: Već se godinama najavljuje Croatijino širenje na regiju. U prvoj izjavi za Večernji list nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora upravo ste to najavili. Na koja tržišta ciljate, gdje se želite širiti?

To će, nadam se, uskoro objaviti novi predsjednik uprave CO. Međutim, činjenica je da se brojne perspektive za potpuni razvoj poslovanja otvaraju tek na regionalnom tržištu. Cilj Adrisa je preobraziti Croatia osiguranje u jakog regionalnog igrača u svijetu osiguranja, a to se postiže organskim rastom kompanije i akvizicijama.

:: Poljski konkurent PZU u lobiranju prije predaje ponuda za preuzimanje insinuirao je da je Adris prolazna stanica i ne može sam održati CO, nego će ga kad-tad morati prodati većem igraču... Otvara se i pitanje upravljanja sada već vrlo raznolikim djelatnostima – zdrava hrana, duhan, turizam, osiguranja... Mislite li se širiti ili fokusirati?

Tijekom procesa kupnje nismo željeli komentirati izjave konkurencije, a i sada bi bilo suvišno. Nismo imali iskustva ni u turističkom sektoru, ni u proizvodnji zdrave hrane, kad smo ulazili u te branše. Ali uvijek smo znali pronaći najbolje stručnjake, oduvijek smo bili otvoreni za dobre ideje i inicijative i znamo upravljati procesima i ljudima. To je dovoljno za uspjeh u svakoj tržišnoj niši. Dugo smo priželjkivali ulazak u ovaj sektor i u budućnosti ćemo ga samo širiti. Nikada nismo funkcionirali kao špekulanti, kojima je cilj kratkoročno zaraditi bez obzira na posljedice, niti smo ikada imali potrebu uljepšavati bilance, odolijevali smo tzv. „kvartalnom kapitalizmu“... U interesu nam je u Hrvatskoj stvarati novu vrijednost i izvoziti, poslovati društveno odgovorno, čuvati nacionalne vrijednosti, a ostvarenu dobit ulagati ovdje, otvarajući nova radna mjesta i jačajući snagu domaćeg gospodarstva. To nisu samo dobre želje. Naša grupa pokazuje da je to moguće i da je to najlogičniji put, ukoliko želimo biti odgovorni prema sebi, društvu u kojem živimo i naraštajima koji dolaze. U tom smislu, imamo poslovnu vjerodostojnost, upravljačku i vlasničku postojanost. Možemo biti broj „1“ u svakoj od tih branši te se širiti na neka nova ulagačka područja. Jasno pritom vodimo računa o postizanju sinergije između pojedinih branši u kojima djelujemo.

:: Mogu li neki drugi dijelovi poslovanja Adris grupe profitirati od preuzimanja?

Svaka investicija koju je Adris proveo do sada imala je smisla u pogledu sveukupnog razvoja poslovanja Adris grupe jer uvijek vodimo računa i o kompatibilnosti naših poslova. Croatia osiguranje zasigurno će biti još jedna od važnih sastavnica koja će se u poslovnom smislu uklopiti u Adris grupu i pridonijeti razvoju našeg ukupnog poslovanja.

:: Višak zaposlenih godinama se spominje, puno je stariji od privatizacije. U branši vlada mišljenje da je CO dosad bio parkiralište za politička uhljebljenja, u stotinama se broje novozaposleni s promjenama mandata na čelu tvrtke. Je li dubinsko snimanje već pokazalo koliki bi mogao biti višak? I u kojim dijelovima poslovanja?

Croatia osiguranje nije imalo ništa drugačiji put od većine drugih državnih poduzeća. Dok su vremena dopuštala takav način rada, tako se i radilo. A kad uložite privatni novac u takav sustav onda morate biti odgovorniji upravitelj. Za razliku od poslovanja u većini državnih tvrtki, u Adrisu nema ljudi koji se „provlače kroz sustav“, ali jednako tako iz Adrisa nikada nitko nije otpušten tko je volio i odgovorno radio svoj posao. Dapače, među vodećim smo hrvatskim kompanijama po ulaganjima u naše ljudske potencijale i dobrobitima koje ostvaruju naši zaposlenici, a time i njihovu zadovoljstvu radom u našem sustavu. Takvu politiku odnosa prema zaposlenicima namjeravamo nastaviti voditi i kada je u pitanju Croatia osiguranje. Prema procjenama postojećeg menadžmenta, Croatia osiguranje ima oko 1000 zaposlenika viška, od toga najveći broj ih je zaposlen posljednjih godina, otkako je nastupila kriza. Međutim, nema razloga za uznemirenost jer se Adris i do sada pokazao kao tvrtka iznimno osjetljiva prema djelatnicima. Nastojat ćemo da oni koji će eventualno morati otići napuste kompaniju zadovoljni. Odabrat ćemo model zbrinjavanja viška zaposlenika koji će zadovoljiti tvrtku i same radnike. Dio zaposlenika otići će prirodnim odljevom, dio će dobiti odgovarajuće otpremnine, a sigurni smo da će za neke biti mjesta na drugim odgovarajućim radnim mjestima.

:: Kanite li ući u kombinaciju s EBRD-om kao vlasnikom 25 posto dionica CO-a ili ste skloniji radničkom dioničarstvu s čim imate iskustvo i u Adrisu?

Adris je u ovaj posao ušao sam. Učinit ćemo sve da našu dobru praksu, vlasničku i upravljačku, nastavimo kako bi CO ubrzo postala regionalni lider u osiguravateljskoj industriji.

:: Koje su ključne prednosti za hrvatsko gospodarstvo zbog toga što je u CO ušao Adris, a ne, recimo, PZU? Ili netko od većih igrača koji su se „kotrljali“ u pozadini?

Hrvatska ima dobrih, ali i znatno više loših iskustva s prodajom velikih domaćih korporacija inozemnim ulagačima. Mislim da ne treba nabrajati primjere koji su se od pompozno najavljivanih investicija pretvorile u agoniju poslovanja, pretvaranje u lokalne ispostave ili banalno izvlačenje novca. Teško mi je govoriti o pravim namjerama inozemne konkurencije, ali je teško očekivati da bi netko tko nema osjećaja za nacionalne vrijednosti i koga pretjerano ne zanima tradicija kompanije kao što je Croatia osiguranje ulagao u daljnji razvoj njezina brenda. Nije li znatno lakše uzeti tržište i pretvoriti ju u globalnu ispostavu?! Mi želimo iskoristi domaće znanje i iskustvo te Croatia osiguranje pretvoriti u fleksibilnog tržišnog predvodnika koji će diktirati trendove i kojeg će svi drugi osiguravatelji pratiti. Teško mi je zamisliti Croatiu koja više nije hrvatska...

:: Što je s HPB-om, hoćete li ga prepustiti strancima, preuzeti ga ili pomoći drugim domaćim poduzetnicima da ga kupe? Je li logično stvoriti bankoosiguravateljski konglomerat? Ima li Adris kapaciteta i interesa kupiti neku od velikih hrvatskih banaka ako ih vlasnici kojim slučajem odluče prodati? Nikad niste bili zainteresirani za hrvatski Hypo Alpe-Adria banku koja se prodaje?

Naš stav je jasan, najznačajnije domaće tvrtke koje još nisu privatizirane, kao primjerice HPB, kao jedina preostala banka u državnom vlasništvu, trebale bi ostati u hrvatskim rukama. Nacionalna banka može pridonijeti daljnjem razvoju strateški važnih dijelova hrvatskog gospodarstva. U ovom trenutku, nakon akvizicije Croatia osiguranja, mi smo fokusirani na ulaganja u područja izvan bankarskog sektora.

:: Kako gledate na hrvatske fiskalne probleme? Je li vladin argument da štiti rast i izbjegava grčki scenarij tako što će se značajniji dio fiskalne prilagodbe odraditi na prihodovnoj, a ne rashodovnoj strani vama prihvatljiv?

Ne bih komentirao političke odluke vlade, ali mislim da postoji granica do koje možete opteretiti gospodarstvo i građane. Država treba racionalnije trošiti, biti znatno jeftinija a učinkovitija.

Treba li Hrvatskoj tehnička vlada? Velika koalicija?

Nebitno je tko čini vladu, „mala“ ili „velika“ koalicija, ako ona zna izvući zemlju iz krize i pokrenuti gospodarstvo. To je najvažnije i iz toga proizlazi sve ostalo. Važno je samo da na Markovu trgu ne stanuju nestručnost, nekompetencija, neodgovornost i nedostatak vizije.

:: Što hrvatska Vlada mora napraviti da preokrene trendove – zaustavi pad BDP-a i pokrene gospodarstvo?

Standardan odgovor jest olakšati uvjete poslovanja, potaknuti investicije i izvoz. Međutim, usudim se reći da prije svega treba stvoriti društvenu klimu zajedništva, optimizma, inovativnosti i kompetencije, u kojoj će se više poštovati znanje, poduzetnička inicijativa i tržišna hrabrost. Moramo promijeniti kriterije po kojima se odabiru ljudi koji donose ključne odluke. Nekompetencija je postala standrad djelovanja.

:: Zašto se toliko puno priča u Hrvatskoj o investicijama, a zašto ih se dogodilo tako malo? Je li problem u zakonodavstvu, nekompententnosti onih koji provode politiku, lokalnim vlastima? Prije četiri godine društvo je bilo blokirano strahom i nekompetentnošću. To su vaše riječi. Vrijede li i danas?

Svjedoci smo, nažalost, da se malo toga promijenilo. Hrvatsko društvo se nalazi među najpesimističnijima u Europi. Od nas su optimističniji čak i Grci. Nastojanja oko borbe protiv korupcije jesu urodila plodom, ali su se dobrim dijelom pretvorila i u svojevrstan medijski i javni linč, koji je rezultirao blokadom donošenja bilo kakvih ozbiljnijih i radikalnijih odluka u državnim tvrtkama te opći prezir prema poduzetništvu. A istodobno, nažalost, nije urodio promjenom mentaliteta i navika, jer vidimo da neki nisu ništa naučili već ponavljaju pogreške svojih prethodnika. Među investitorima, poduzetnicima i obrtnicima također vlada strah i nepovjerenje prema državi. Većina ih je ispraznila rezerve, ako su ih uopće imali. Mnogi se boje bilo što planirati jer ne znaju što nosi sutrašnjica. Prioritet poslovanja je postao sačuvati „status quo“, a ne razvoj ili dodatno zapošljavanje. Poduzetnici su preopterećeni raznim tržišnim izazovima, boje se novih nameta i opterećenja. Zbog čestih promjena uvjeta i pravila poslovanja teško je dugoročno planirati. I onda i rijetki, koji imaju potencijala, idu linijom manjeg otpora i čuvaju energiju za neka bolja vremena. A politika, koja u rukama ima najveću moć da utječe na prilike u zemlji, u dovoljnoj mjeri ne prati i ne podupire gospodarsku aktivnost, pa kao produkt nečinjena imamo tromo i besperspektivno gospodarstvo, a ozbiljni investitori nas zaobilaze. Naslijeđeni mentalitet i posljedice loših iskustava utjecali su na pad povjerenja prema zaradi i uspjehu, pa je premalo poduzetničke inicijative, a previše sumnjičavosti i poznatog hrvatskog jala. Na svakoga tko želi ulagati i zaraditi gleda se podozrivo. To je loše za Hrvatsku i poslovanje općenito, i to svi zajedno moramo mijenjati.

:: Poznato je da svake godine kroz Zakladu Adris pomažete mnogim obiteljima i institucijama. Koliko ste do sada donirali sredstava? Danas već možete vidjeti rezultate podrške nekim projektima. Jeste li ispunili ciljeve Zaklade?

U vremenu kada je Hrvatska suočena s mnogobrojnim problemima i izazovima, kad nas sve više pritišće beznađe, želimo da Zaklade Adris našim ljudima vrati nadu i vjeru u vlastite potencijale, vrijednosti, znanje i kreativnost, kao jamstvo napretka hrvatskog društva. Sretni smo što na taj način možemo pomoći pametnu i kreativnu Hrvatsku. Zaklada je kroz sedam donacijskih ciklusa od 2007. ukupno dodijelila više od 26 milijuna kuna, pomažući ukupno 531 projekt. Zahvaljujući toj potpori mnoge institucije, udruge i pojedinci bili su u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, ostavivši dubok trag na području znanosti, kulture, očuvanja prirodne baštine, kreativnosti, rada s mladima, skrbi o osobama s invaliditetom, humanitarnom djelovanju i mnogim drugim plemenitim područjima djelovanja. Uzmu li se u obzir sve aktivnosti koje je Zaklada Adris pokrenula i brojne projekte koje je potpomogla, njihovu važnost za hrvatsko društvo i Hrvatsku općenito daleko nadmašuje novčane svote koje je Zaklada dodijelila, iako su i one značajne i velike za hrvatske uvjete. Važno je napomenuti da Zakladu vode naši vodeći neovisni intelektualci, bez utjecaja našeg menadžmenta. Tako postižemo objektivnost u procjeni i njegujemo visoke standarde djelovanja. Jedini nam je cilj i namjera da preko Zaklade sudjelujemo u stvaranju društvene pravednosti, jednakih prilika i boljih uvjeta života za sve hrvatske građane, odnosno konkurentnog i društveno odgovornog hrvatskog gospodarstva, utemeljenog na znanju i inovativnosti.

>>Adris grupa o CO: Čeka nas zahtjevno restrukturiranje

>>CO može biti novi regionalni igrač, no prije toga bit će otpuštanja