U Hrvatskoj je prošle godine sagrađeno 89 hotela, 211 industrijskih zgrada i skladišta, 157 zgrada za promet i komunikacije, 45 bolnica i škola... Općenito gradnja nestambenih zgrada porasla je 19 posto, pokazuje sektorska analiza Ekonomskog instituta Zagreb. Građevinarstvo je u strukturi ukupnoga gospodarstva u prvoj polovici 2018. godine sudjelovalo s udjelom u BDP-u od 4,6 posto, a njegovih 97,5 tisuća zaposlenih čini 7 posto ukupne zaposlenosti u državi.
Na razini EU građevinarstvo stvara 4,8% BDP. U prosjeku taj sektor ima mnogo veće značenje za gospodarstvo „novih“ članica EU-28 u odnosu na „stare“ članice, navodi autor analize Goran Buturac. U Slovačkoj građevina veže 7 posto BDP-a i gotovo deset posto zaposlenosti, slijede Estonija s udjelom zaposlenosti od 9 posto te Cipar i Rumunjska s udjelima oko 8 posto.
– To se dijelom može objasniti dostignutim stupnjem razvoja, pri čemu u većini „starih“ zemalja članica drugi gospodarski sektori imaju mnogo veće značenje za ukupno gospodarstvo u odnosu na građevinarstvo – ističe Buturac.
Ukupna vrijednost svih radova u 2017. iznosila je 20,2 milijarde kuna, što je 1,6% više nego u 2016., s tim što se povećala vrijednost gradnje stambenih i nestambenih zgrada. Izgradnja prometne infrastrukture i građevina u industriji zadržala se na približno istoj razini kao 2016., dok se izgradnja cjevovoda smanjila. U prometnu je infrastrukturu lani uloženo nešto više od 6 milijardi kuna, nestambene zgrade 7 milijardi kuna, a stambene 2,8 milijardi kuna. Za usporedbu, vrijednost je građevinskih radova u 2008. bila 34,9 milijardi kuna, te je godine građevina držala 7,2 posto BDP-a, a vrijednost građevinskih radova u području prometne infrastrukture bila je oko deset milijardi kuna. U 2008. godini bilo je sagrađeno 25.368 stanova, a lani 8496.