'Ledo smo prodali zbog kapitala, helikopter i jahtu jer su nepotrebni, ali Jamnica ostaje!'

S nedavnom integracijom Mercatora te prodajom Leda i Frikoma, Fortenova grupa postala je najveći poslodavac u regiji s više od 50 tisuća zaposlenih, s približno 5 milijardi eura prihoda i operativnom dobiti većom od 270 milijuna eura, a u ovoj godini, unatoč nastavku pandemije, planira i više od 125 mil. eura teška kapitalna ulaganja.

Izvanredna uprava je pred završetkom, a unatoč pandemiji i negativnim utjecajima koje je ona imala na gospodarske tokove, koji su u nas i te kako vezani za turizam, prema jučer predstavljenim rezultatima, Konzum je kao jedna od glavnih perjanica Fortenove u lanjskoj godini uspio očuvati prihod od prodaje na razini 0,3% većoj nego 2019., zahvaljujući dobrim rezultatima u upravljanju lancem opskrbe i korištenju prednosti svojih formata dućana i online ponude, što Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, ocjenjuje odličnim rezultatom.

S Peruškom razgovaramo o planovima i ulaganjima, refinanciranju dugova Mercatora, daljem dezinvestiranju “non core” biznisa...

Mercator konačno ima konsolidiranu vlasničku i vjerovničku strukturu. Što je prevagnulo da ste postigli ono što nije mogao ni Todorić koji je za njega prije sedam godina iskeširao više od pola milijarde eura?

U cijeloj toj dugoj operaciji ključna je bila naša odluka da refinanciramo Mercatorovo zaduženje, jer je upravo činjenica da je Mercator imao kreditne aranžmane s 55 banaka i nas, kao i prijašnjeg vlasnika, onemogućavala u pravoj integraciji kompanije. Za refinancirati Mercatorov kredit od strane vlasnika preduvjet je uredno poslovanje tog istog vlasnika, što je Fortenova grupa, za razliku od prethodnog vlasnika, u potpunosti ispunila. S činjenicom da smo u suradnji s našim kreditorima HPS Partners i VTB-om osigurali 385 milijuna eura za zatvaranje svih Mercatorovih zajmova, ispunili smo i tu zadnju formalnu prepreku da Mercator konačno počne funkcionirati kao dio maloprodaje Fortenova grupe i da kao jedna trgovački lanac u regiji, maloprodaja počne ostvarivati svoje pune potencijale. Ujedno je to važno i za naše unutarnje funkcioniranje, budući da je sada Fortenova grupa svim kompanijama i vlasnik i kreditor, što nam uvelike olakšava upravljanje.

U kakvom stanju je danas Mercator?

Mercator je danas u boljem stanju nego što je bio 2014. kada ga je kupio Agrokor, jer je smanjen ukupni dug i profitabilnost je poboljšana. Ukupno gledano u Mercatoru ima prostora za poboljšanja, pogotovo što se tiče zaduženosti i rezultata iz operativnog poslovanja na pojedinim tržištima. A ne smijemo zaboraviti niti na mogućnosti sinergija u zajedničkom radu Konzuma i Mercatora.

Kako je grupacija poslovala u 2020.?

COVID-19 pandemija na svemu je ostavila trag, pa tako i na rezultatima poslovanja naših tvrtki. Najveći negativan utjecaj imala je na one kompanije koje su usko vezane uz turističku industriju odnosno HoReCa kanal. Ujedno, više su bila pogođena ona tržišta u kojima turistička sezona ima veliki utjecaj na BDP, poput Hrvatske ili Crne Gore. Srbija, primjerice, nije osjetila posljedice turističke sezone ali je i to tržište bilo suočeno sa svim drugim posljedicama pandemije. Ipak, naše su kompanije uspješno ostvarile i nadmašile svoje planove za 2020. godinu, koji su s obzirom na pandemiju prošle godine bili korigirani i predviđali su rezultate manje nego u 2019. godini. Konsolidirani prihodi Fortenova grupe iznosili su 21 mlrd. kuna, odnosno 11,7% manje nego prethodne godine, a prilagođena konsolidirana EBITDA (dobit iz operativnog poslovanja) bila je 1,3 mlrd. kuna, odnosno 30,1% manja nego godinu prije. Likvidnost smo sačuvali na razini 2 mlrd. kuna. Kada je riječ o usporedbi nekonsolidiranih rezultata temeljnih djelatnosti koji se odnose se na 16 kompanija u poslovnim područjima maloprodaje, prehrane i poljoprivrede Fortenova grupe s poslovnim rezultatima u 2019., nekonsolidirani ukupni prihodi su na razini od 23 mlrd. kuna u 2020. 6% manji, a EBITDA od 1,6 mlrd. kuna je niža za 16,8%.

Kako je prošla maloprodaja?

Zadovoljni smo rezultatima, posebno kad se oni sagledavaju u kontekstu pandemijske godine i svih negativnih utjecaja koje je ona imala na gospodarske tokove, posebno u Hrvatskoj koja je u usporedbi s drugim tržištima na kojima poslujemo itekako vezana uz turizam. Konzum primjerice 40 posto svojih prihoda i 70 posto ukupne godišnje dobiti iz operativnog poslovanja ostvaruje u četiri mjeseca od lipnja do rujna. Posljedično, negativan utjecaj na poslovanje je bio najveći upravo u vrijeme sezone u kojoj je u Hrvatskoj ostvareno upola manje noćenja nego godinu prije. Za udar koji smo očekivali u sezoni pripremili smo se različitim mjerama štednje i podizanja efikasnosti poslovanja, pogotovo tamo gdje su naši kupci to najviše tražili. Konzum je jedini maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji ima internetsku trgovinu, čije smo kapacitete u lanjskoj godini u vrlo kratkom roku učetverostručili, a zatim ukupan kapacitet online poslovanja podigli za 12 i pol puta. K tome, čak 75% proizvoda u Konzumu je domaće tako da se u krizi najbolje pokazalo tko je tko. Jedini smo koji u vrijeme Covida nisu imali problema u lancu opskrbe jer smo dominantno vezani na domaće dobavljače. Ukupan konsolidiran prihod maloprodaje Fortenova grupe u 2020. bio je 13 mlrd. kuna, odnosno za 5,1% manji nego u 2019. godini. Dobit iz operativnog poslovanja je bila 454 milijuna kuna, odnosno za samo 6,5% manja nego prethodne godine, zahvaljujući činjenici da smo na vrijeme i na odgovarajući način reagirali na promijenjene okolnosti poslovanja.

Kakve rezultate očekujete u ovoj godini? Može li Konzum više ikada doći do prihoda od 13,4 milijarde kuna, koliko je imao 2013. prije nego je Todorić preuzeo Mercator, a s trgovinama Mercatora je, primjerice u 2015. imao 14,9 milijardi?

Da, ali u razdoblju o kojem govorite Konzum je bio lanac s izuzetno velikim prihodima, a pritom neprofitabilna kompanija, koja je svoje obveze plaćala nakon više od 200 ili čak i više dana, što je bio nepodnošljiv pritisak na dobavljače i čime je generirana nelikvidnost u cijelom gospodarstvu. Na kraju smo, nažalost, vidjeli kako je to završilo i samo zahvaljujući izvanrednoj upravi, osiguravanju sredstava za plaćanje dobavljača i ponovnom uspostavljanju odnosa povjerenja izbjegli smo prelijevanje te situacije na cijelo gospodarstvo Hrvatske. S nizom aktivnosti koje smo poduzeli kako bi operativno ojačali kompaniju Konzum je 2019. s nule iz prethodnih godina došao do više od 70 milijuna eura dobiti iz operativnog poslovanja. Dane plaćanja doveli smo u ugovorene rokove, u prosjeku na 55 dana, i ta se disciplina u plaćanju osjeća na cijelom tržištu. Istodobno, Konzum danas održava, pa čak i povećava svoj tržišni udio, a najnovija istraživanja tržišta potvrđuju da percepcija kompanije u očima potrošača raste, osobito kada je riječ o našoj dugoročnoj strateškoj okosnici – podršci domaćim proizvođačima.

Nagodba vjerovnika je sada u potpunosti implementirana i izvanredna uprava je pred završetkom. Što se sve promijenilo u zadnje dvije godine po pitanju financijskog restrukturiranja prezaduženog Agrokora? Za koliko je smanjen dug?

Agrokor je ušao u izvanrednu upravu s 7,8 milijardi eura duga i omjerom duga i dobiti iz operativnog poslovanja od 33 puta. To znači da bi kompaniji trebalo 33 godine da vrati svoje dugove ukoliko u tom periodu ne bi plaćala kamate i ne bi ništa ulagala u poslovanje, što je naravnonemoguće. Fortenova grupa je startala s ukupno nešto više od 1,4 milijarde eura duga i naravno potpuno novom vlasničkom strukturom, jer su dugovi koji nisu bili plaćeni u gotovini pretvoreni u vlasništvo. Tijekom izvanredne uprave dugovi mikro i malim dobavljačima plaćeni su u potpunosti, a ostalima je namireno u prosjeku oko 80 posto duga. Financijske institucije nisu plaćene ništa te su dobile najveće vlasničke udjele. Cijeli teret restrukturiranja duga Agrokora podnijeli su njegovi kreditori te u postupku izvanredne uprave nije bilo trošenja novca poreznih obveznika. Dug je na kraju smanjen na oko 7,2 puta omjer duga i EBITDA, što možemo plaćati ali nam ne ostavlja prostor za potrebnu razinu ulaganja u poslovanje. Zato smo napravili niz koraka koji će nas do kraja ove godine dovesti na omjer od oko četiri puta, što bez problema možemo nositi i što nam otvara bitno veći investicijski potencijal.

Kakva je budućnost Konzuma u sinergiji s Mercatorom? Što dobivaju vlasnici, a što potrošači i dobavljači?

Od te će integracije sigurno svi profitirati. Kupci kroz najbolji izbor robe i moderne trgovine, kako tradicionalne tako i internetske, dobavljači, posebno lokalni, kroz širenje mogućnosti plasmana u velikoj regionalnoj mreži trgovina te vlasnici kroz bolje povrate koje ćemo ostvariti, poboljšanje operativnog poslovanja kompanija i povećanje vrijednosti Fortenova grupe. Profitirat će svakako i naši zaposlenici, koji će unutar najveće domaće regionalne mreže dobiti daljnje prilike za napredovanje, rast i razvoj i za čija ćemo primanja, nadam se i vjerujem, s unaprjeđenjem rezultata naći prostora za daljnji rast. S integracijom Mercatora najveći smo poslodavac u regiji, a s vremenom ćemo vjerujem postati ne samo najveći već i najpoželjniji poslodavac. Na tome radimo.

Koliki udjel imate na tržištima na kojima su Mercator i Konzum prisutni?

Naši su tržišni udjeli vodeći na svim tržištima na kojima poslujemo. Mercator je u Sloveniji trgovac broj jedan, a značajan udjel ima i u Srbiji i Crnoj Gori. Konzum je najjači lanac u Hrvatskoj, a Konzum i Mercator u BiH su zajedno broj jedan na dijelovima tržišta na kojima posluju. Dakle na svim tržištima smo ili broj jedan ili broj dva, što pokazuje da imamo i prostora za daljnji rast na postojećim tržištima.

S obzirom da se za vrijeme izvanredne uprave nije ulagalo u maloprodaju, a imala je i problema s likvidnosti, planirate li u ovoj godini konačno neka veća ulaganja?

Činjenica je da je Grupa tijekom razdoblja izvanredne uprave, kao i u protekle dvije godine bila prije svega fokusirana na zaštitu sustava i jačanje kapitalne strukture kako bi mogli krenuti u razvojni zamah i jačanje naše prisutnosti na tržištu kroz nove investicije. Ove godine naš planirani ukupni CAPEX je 125 milijuna eura i namjeravamo intenzivirati svakako i ulaganja u maloprodaju, ponajprije kroz otvaranje novih i uređenje postojećih trgovina te daljnju tehnološku modernizaciju i digitalizaciju poslovanja.

Što ste dobili prodajom Leda i Frikoma? Bi li vi danas bili tu da je Todorić, primjerice, kad je upao u teškoće prodao Ledo?

Ključni razlog zbog kojeg smo se odlučili na prodaju jedne osnovne djelatnosti je bila potreba da riješimo kapitalnu strukturu Fortenova grupe. Kako lanac koji zahtjeva distribucija u području sladoleda i zamrznute hrane ima najmanje sinergijskih potencijala s našim ostalim djelatnostima, a istodobno u toj smo djelatnosti imali vrhunske brednove koji su lideri na tržištima i izrazito su vrijedni, odlučili smo se na prodaju tog Poslovnog područja. Pokazalo se da je to doista transformacijska transakcija za Fortenova grupu i to ne samo zbog konačnog iznosa od 615 milijuna eura koliko je vrijedila, nego i zbog toga što smo dobili partnera koji će upravo kroz ovu investiciju ojačati svoj portflelj onim što dosada nisu imali – sladoledima. I za Ledo i za Frikom to znači mogućnost rasta, a kako Nomad Foods do sada nije bio prisutan u ovoj regiji Ledo i Frikom će postati njegovi centri na ovom području, dok ćemo mi našu maloprodaju ojačati paletom novih proizvoda. Tijekom izvanredne uprave pokazalo se da je kompleksnost kreditnih aranžmana bila takva da je bilo nemoguće prodati bilo koju pojedinačnu kompaniju, jer bi prodaja srušila cijeli sustav i razotkrila dubina fin problema Agrokora. Bilo je potrebno financijski očistiti te kompanije da bi bilo kakva prodaja mogla biti provedena. To Agrokor prije otvaranja postupka izvanredne uprave nije uspio niti mogao napraviti.

Je li sljedeća za dezinvestiranje Jamnica?

Nije. Jamnica je ključna kompanija naše Grupe pića, jedne od naših temeljnih djelatnosti u kojima smo vodeći u regiji. Istodobno, netemeljno poslovanje Fortenova grupe čine kompanije koje nisu dio našeg temeljnog poslovanja, za koje smo jasno naveli kako će biti dio procesa prodaje. Te smo prodaje, primjerice, tijekom prošle godine realizirali s kompanijama iz turističkog portfelja i nastavit ćemo ih s prodajom još nekoliko preostalih kompanija i druge imovine koja nije potrebna za temeljne djelatnosti. Kao što nisu bili potrebni helikopter i jahta, koje smo već prodali.

Računa li Fortenova na poljoprivredu?

Proizvodnja hrane pogotovo iz domaće sirovine, proizvedene u Hrvatskoj, jedna je od prednosti područja u kojima imamo vodeću ili značajnu ulogu na tržištu, kao što su proizvodnja pića, mesnih prerađevina, ulja te mlijeka i mliječnih proizvoda. Kupci traže i vrednuju vrhunsku kvalitetu domaćih prehrambenih proizvoda.

Je li točno da poljoprivredne i prehrambene tvrtke Fortenove proizvode između 20 i 30 posto ukupno proizvedene hrane u Hrvatskoj?

U nekim segmentima proizvodnje hrane naše su tvrtke u Hrvatskoj nezamjenjive - proizvodimo 45 posto ukupne domaće proizvodnje svinjskog mesa i oko 15 posto tovne junadi, PIK Vrbovec drži oko 40 posto tržišta crvenog mesa u Hrvatskoj, na našim farmama u Belju i VUPIK-u proizvodi se oko 45 milijuna litara mlijeka godišnje što je oko 10,5 posto svih količina mlijeka u Hrvatskoj (zajedno s našim kooperantima čak 14 posto), proizvodimo 10 do 15 posto ukupnih količina pšenice, pored toga tržišni smo lider u jestivom ulju i tako dalje.

Primjetno je da u nizu biznisa u portfelju Fortenove u posljednje vrijeme inovirate i širite paletu proizvoda. Kako to da je Jamnica, primjerice, u svojoj gotovo 200-godišnjoj povijesti krenula u proizvodnju alkoholnih pića?

Jamnica, kao i sve naše druge kompanije, prije svega prati potrošačke preferencije i trendove na tržištu. Tako je i u ovom slučaju na vrijeme prepoznala trend koji je prisutan na američkom tržištu i koji će, slijedom iskustva, sigurno doći k nama, u Europu. Jamnica je prva u regiji ušla u taj segment u kojem su u SAD-u zasada samo veliki igrači u ovoj industriji. Barts je rezultat našeg razvoja, što je još jedna potvrda kvalitete i inovativnosti naših kompanija.

Ima li još kakvih iznenađenja iz tvrtki u sastavu Fortenove?

Ima naravno, ali ako kažem kojih, to više neće biti iznenađenje. Ozbiljno radimo na istraživanju i razvoju novih proizvoda te će uskoro biti lansirani neki potpuno novi, inovativni proizvodi.

Kako će izgledati Grupacija i koliko će tvrtki imati za pet godina?

Fortenova grupa će za pet godina biti potpuno fokusirana na svoje temeljne djelatnosti maloprodaje i proizvodnje hrane i maksimalno uspješna i efikasna u ključnim područjima poslovanja. Vrijednost kompanije bit će bitno veća nego što je danas. U zadnje dvije godine bitno smo poboljšali upravljačku strukturu kompanije i smanjili kompleksnost u strukturi kreditora i vlasnika. Tako smo broj kreditora smanjili sa 70-tak kreditora Fortenova grupe i 55 banaka kreditora Mercatora na ukupno dva i to zajednička kreditora. Također, smanjen je broj vlasnika s 200-tinjak vlasnika koliko ih je imalo 66 posto kompanije kada je osnovana Fortenova grupa, na tri vlasnika koja danas imaju 70 posto kompanije. Započeli smo i proces smanjivanja pravne kompleksnosti strukture Grupe te je broj pravnih osoba odnosno investicija koje imamo kroz procese prodaje i spajanja smanjen za 73 od ukupno 185, s koliko je Fortenova grupa bez Mercatora bila krenula u poslovanje. Danas je već puno lakše učinkovito upravljati kompanijom nego prije dvije godine kada je osnovana, a očekujem da ćemo po završetku velikog pospremanja strukture, koje se nastavlja, imati još manji broj tvrtki.