Proračun će se teško održati, poruka je koja se može izvući iz prvih reakcija makroekonomista na dokument koji je predstavio ministar financija Slavko Linić. Svi sugovornici upozorili su na to da će biti iznimno teško ostvariti plan o rezanju rashoda za zaposlene za 2,3 milijarde kuna, a neki ne vjeruju ni u kvalitetu prognoze o prihodima, iz koje se, kažu, može iščitati još veći pritisak na smanjenje raspoloživa dohotka zbog poreznog opterećenja. Zaključak je da se reforme ponovno odgađaju, deficit raste, a drugu godinu zaredom računa se na privatizaciju kao sigurni izvor prihoda za krpanje proračunskih rupa.
Proračun 2013. godine po svojim će oznakama ponoviti tekuću godinu, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.
– To znači dodatno prebacivanje otprilike četiri milijarde kuna iz džepa građana kroz rast poreza i inflaciju – upozorava Lovrinčević uvjeren da se rast BDP-a neće ostvariti pa će zapravo doći do pada kupovne moći građana.
Završetak na sudu
Novi rashodi proračuna, poput uplate u proračun Europske unije, rasta kamatnih troškova i sanacije brodogradnje, čisti su odljevi novca u inozemstvo i to neće promijeniti stanje u državi, kao što se investicije neće pokrenuti putem državnih tvrtki. Ekonomist ne vjeruje u uspješne pregovore sa sindikatima pa tako ni u realni prikaz troškova za zaposlene. Naime, smanjenje od 2,3 milijarde kuna podrazumijeva zadiranje u sve dodatke, a ne samo u jednokratna materijalna prava, a sindikati, kaže Lovrinčević, na dodatne uštede neće pristati.
– Sve će se to završiti sudskim epilogom s nepoznatim ishodom – kaže Lovrinčević i upozorava da je jedina šansa da vlada Zorana Milanovića pokrpa rupe monetizacija autocesta.
– Deficit raste, a to nije očekivano. Kad se ubroji sve skupa jedino će davanje autocesta u koncesiju pokriti rupe koje se otvaraju u proračunu – smatra Lovrinčević. U proračunskom je planu tri milijarde kuna prihoda od privatizacije, a očekuje se da će se toliko dobiti od prodaje Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i dijela turističkog portfelja u državnom vlasništvu, ali Lovrinčević dodaje da to neće biti dovoljno te da će biti rebalansa proračuna koji će ovisiti o autocestama!
Rebalans je realnost i za Ljubu Jurčića, predsjednika Hrvatskog društva ekonomista.
– Vjerojatno ćemo biti u većem deficitu nego što planiraju jer će BDP pasti više nego što se očekuje – kaže Jurčić. Problem je što Linić nije sastavio proračun koji potiče razvoj gospodarstva, nego proračun koji se vodi knjigovodstvenom logikom.
– Rast gospodarstva bilo bi pravo čudo jer ništa nije poduzeto da bi se to dogodilo – kaže ekonomist koji smatra da će rezanje rashoda u proračunu dovesti do produbljivanja recesije. Uz veći deficit proračuna trebat će i veće zaduženje, a iako očekuje zadržavanje kreditnog rejtinga, Jurčić najavljuje veće kamate zbog veće premije rizika za Hrvatsku.
– Proračun neće izdržati, ali moći ćemo se zadužiti iako uz malo veću kamatu – zaključuje Jurčić.
Prihodi dobri
Među trojicom ekonomista najoptimističniji je Zdeslav Šantić koji vjeruje barem u prihodovnu stranu proračuna. – Rast stope PDV-a i fiskalizacija jamče planirane prihode, ali na rashodovnoj strani postoje rizici – kaže Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Zato ističe da se moraju kontrolirati rashodi i da se srežu troškovi zaposlenih. Ako se to ne uspije, teško će se zadržati kreditni rejting – upozorava Šantić.
>> Skuplji kruh, mlijeko i cigarete, jeftinija hrana i piće u restoranima
da imate projekte koji proizvode novac u proizvodu i izvozu, problema bi bilo manje. to je tak jednostavno, umjesto imbecilnog repetiranja tvrdnje da Hrvatskoj ne treba proizvodnja i da se ništa ne isplati proizvoditi