Linić izdaje 1,5 milijardi eura obveznica

Hrvatska vlada u idućim bi danima mogla izdati obveznicu jer se za novo zaduženje traži aranžer, čiji je posao pripremiti tržište i investitore za prodaju obveznice. Za posao aranžiranja hrvatskog duga javila se većina uglednih banaka u Europi, među kojima su najveće banke iz Njemačke i Francuske, potvrđuju nam izvori. Euroobveznicu se planira izdati tijekom svibnja, točnije prije nego što u Zagreb iz Bruxellesa stignu preporuke Europske komisije.

Uzeti što se da

Iako se komuniciralo da će se izdati oko milijardu eura duga, iz više izvora doznajemo da Vlada planira uzeti što se da, odnosno da je spremna povećati izdanje i na 1,5 milijardi eura. Rok izdanja planira se na sedam godina, što znači da bi ovaj dug na naplatu došao 2021. godine. U toj je godini gužva jer na naplatu dolaze i desetogodišnje obveznice, ali odgađanje problema za iduće razdoblje nije nepoznanica u hrvatskoj politici javnog duga.

Sa zaduženjem se žuri zbog povoljnih uvjeta na tržištu kapitala koji su spustili CDS-ove (credit default swap), odnosno činjenica da na tržištima ima novca srušila je cijenu zaduženja čak i za visokorizične države. Tako Ministarstvo financija računa da će izdati najjeftiniju obveznicu od početka krize unatoč iznimno lošem kreditnom rejtingu. U krugovima koji dobro znaju što se može očekivati od Ministarstva moglo se čuti da se računa na kamatu od 4,44 posto, što odgovara izračunu nastalom na temelju kretanja premije rizika za Hrvatsku. Analitičari tvrde da je realnije očekivati prinos oko 5 posto.

Podsjetimo, posljednja međunarodna obveznica izdana je na američkom tržištu u studenome prošle godine, kada je izdano obveznica u vrijednosti 1,75 mlrd. dolara uz 6,2% kamata, a potom se ministar financija Slavko Linić odlučio i za domaće izdanje obveznice veće od 6 mlrd. kuna. Ovo je treća velika akcija u manje od pola godine. Dio novca iz zaduženja u studenome, oko šest mlrd. kuna, koristit će se za financiranje u 2014., u kojoj valja pribaviti čak 42,6 mlrd. kuna za potrebe državne potrošnje. Unatoč štednji, Linić će morati još nekoliko puta izaći na tržište kako bi od investitora pribavio novac za trošenje.

Nova metoda

Javni dug raste svaki dan pa bi s novim svibanjskim zaduženjem mogao poskočiti za nekoliko postotaka BDP-a u odnosu na kraj godine, kada je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio oko 220 mlrd. kuna. Već tada je premašen limit javnog duga iz Maastrichtskog sporazuma, po kojem bi javni dug članice EU trebale zadržati na 60% BDP-a. Prijetnja lošijoj statistici uvođenje je nove metode obračuna javnog duga i deficita ESA 2010 u Europsku uniju. Po toj metodi, tvrde analitičari, u javni dug ući će i dug HAC-a, što preko noći povećava zaduženje države za 30-ak milijardi kuna, a Hrvatsku stavlja u još nepovoljniji položaj pred kreditnim institucijama.