Država se odriče dvije milijarde kuna u korist županija, gradova i općina. Proizlazi to iz dogovora o novoj preraspodjeli poreza na dohodak koji su u petak u Gospiću župani i predstavnici udruga gradova i općina postigli s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem, a po kojem bi gradovima i općinama umjesto dosadašnjih 60 ostajalo 74 posto, dok bi županije umjesto 17 dobile 20 posto prikupljenog poreza.
Prema sadašnjem zakonu 17 posto poreza na dohodak ide u Fond za izravnanje iz kojega su se financirale siromašnije općine, a taj će teret ubuduće na sebe preuzeti država. Preostalih šest posto namijenjeno je financiranju decentraliziranih funkcija poput školstva, zdravstva, vatrogasne zaštite i sl. i ta sredstva gradovi, općine i županije mogu trošiti isključivo za tu namjenu. Izuzetak su Grad Zagreb, Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija kojima je nedavno doneseni Zakon o obnovi ostavio mogućnost da novac za decentralizirane funkcije privremeno preusmjere u sanaciju štete od potresa. Na ovo izuzeće, kako doznajemo, ostali župani nisu imali primjedbi, a neslužbeno objašnjavaju kako je riječ o solidarnosti sa Zagrebom i okolicom, kojima je Zakon o obnovi propisao da sudjeluju u financiranju obnove, ali nije predvidio i novac za tu namjenu.
Ovaj dogovor uskoro bi trebao biti pretočen u zakonski tekst i na snagu stupiti 1. siječnja, zajedno s poreznim izmjenama koje su izazvale pobunu župana i gradonačelnika jer predviđaju smanjenje postojećih stopa poreza na dohodak. Kako smo već pisali, lokalni čelnici upozoravali su da bi im ove izmjene mogle svezati ruke kad je riječ o projektima koji se financiraju iz fondova EU, pa i onima iz mehanizma za oporavak, u sklopu kojega bi Hrvatskoj na raspolaganju trebalo biti gotovo 10 milijardi eura. Naravno, na lokalnoj i regionalnoj samoupravi sada je da pokaže projekte koji će udovoljavati kriterijima iz ovog mehanizma, koji još uvijek nisu precizirani, ali je jasno da će se od projekata tražiti da u velikoj mjeri pridonose zelenoj i digitalnoj transformaciji.
Iz Banskih dvora podsjećaju kako ovo nije prvi put da izlaze ususret županijama, gradovima i općinama, budući da su one prijašnjom preraspodjelom poreza na dohodak u 2018. i 2019. godini ostvarile prihode ukupno veće za 3,4 milijarde kuna. U Vladi računaju kako će se novom mjerom potpuno pokriti gubici lokalne i regionalne razine zbog poreznih izmjena, a ostat će im jedino obveza povrata preplaćenog poreza zbog olakšica za mlade koje se primjenjuju od početka ove godine. Naši sugovornici upozoravaju, međutim, kako je vrijeme i da se jasno precizira koja prava i obveze sa sobom nose decentralizirane funkcije jer su, kažu, u županijama vrlo revni kada treba imenovati ravnatelje bolnica, ali ne i kada treba platiti dugove tih bolnica.
Uz novu raspodjelu poreznih prihoda, županima je u petak najavljeno i snažnije oporezivanje dohotka u slučajevima kada se utvrdi nesrazmjer dohotka na koji je plaćen porez i vrijednosti imovine. Do sada se na razliku plaćala svojevrsna "kaznena stopa" od 54 posto, a sada se ta stopa diže na 60.