i dalje uspješni

Lombardni krediti rekorderi urednosti, kriza im nije naudila

Foto: 'luchschen'
Lombardni krediti rekorderi urednosti, kriza im nije naudila
28.11.2011.
u 23:00
Sve osim zlata - Zalog može biti depozit, polica životnog osiguranja, udjeli u fondovima...
Pogledaj originalni članak

Malo je kredita koje kriza nije okrznula, a još manje onih kojima nije baš nimalo utjecala na uspješnost naplate. No, upravo je to slučaj s lombardnim kreditima, koje klijenti podižu uz zalog neke svoje druge imovine, a nakon povrata novca dobivaju je natrag. Premda se ti krediti najčešće povezuju s vrećicama zlata iz obiteljskog naslijeđa, zalog su na našem tržištu isključivo novčani depoziti, udjeli u fondovima, police osiguranja života...

Osim tog osiguranja, drugih uvjeta boniteta – nema. U Hrvatskoj više nema banke koja kredit odobrava uz polog u zlatu. Zagrebačka banka u ponudi ima lombardne kredite na temelju depozita i strukturiranih štednih proizvoda, police životnog osiguranja, depozita svoje stambene štednje i udjela u fondovima.

Otplata tri do 15 godina

Za kredit čiji je zalog depozit uz premiju kamata je u Zabi 6,5 posto, a kod depozita bez premije kamata na depozit uvećana je za 2,49 postotnih bodova. Kod zaloga u stambenoj štednji kamata je 7,99 posto, jednako kao i za policu osiguranja, dok je za udjele u fondovima najviša – 9,5 posto. Iznos kredita najniži je kod police osiguranja, od 50 do 90 posto otkupne vrijednosti, dok je kod drugih zaloga 90 posto, odnosno 95 posto kod depozita. Rokovi otplate kreću se od tri godine za zalog u fondovima do 15 godina kod drugih vrsta kredita. Lani su odobrili najviše lombardnih kredita na osnovi depozita, a prosječan je iznos lombardnog kredita oko 90.000 kuna.

PBZ lombardne kredite odobrava uz zalog oročenih depozita u euru, udjela u eurskim novčanim fondovima ili policama osiguranja života, također u eurima. Kod kredita sa zalogom u depozitu kamata na depozit uvećava se za 2,48 posto, a iznos kredita je do 95 posto iznosa depozita. Rok otplate može biti najviše 15 godina. Ako je zalog udio u njihovu fondu, kamata je 8,99 posto godišnje, uz rok otplate do tri godine, a iznos do 90 posto vrijednosti udjela u fondu. Lombardni kredit na temelju police osiguranja života ima kamatu 7,99 posto uz otplatni rok do deset godina, a iznos kredita najviše je 85 posto otkupne vrijednosti police osiguranja života. U banci ističu da su im lombardni krediti uredni u otplati.

RBA nudi lombardne kredite uz zalog štednog uloga te uz zalog police životnog osiguranja. Za zalog u depozitu kamata je 2,5 posto viša od kamate na depozit, a iznos kredita do 95 posto iznosa depozita. Rok otplate je najviše deset godina. Kad je zalog polica osiguranja života, kamata raste na osam posto godišnje, a rok otplate je najviše sedam godina.

Erste banka u prvih je deset mjeseci ove godine plasirala 103 milijuna kuna lombardnih kredita. Većina se odnosi na kredite pokrivene zalogom novčanog depozita u banci, a prosječan je iznos oko 158 tisuća kuna. 

Može i tuđi depozit

Kod zaloga udjela u fondovima kamata je od 6,99 do 10,50 posto, ovisno o odabranom investicijskom fondu i statusu klijenta u banci, a kod životnog osiguranja 8,95 do 9,95 posto. Udio je nenaplativih lombardnih kredita – zanemariv. U OTP-u isključivi je zalog novčani depozit, pri čemu se kamata na štednju uvećava do 3,5 posto, ovisno o visini depozita ili kredita. U ovoj godini plasirali su 61 lombardni kredit u iznosu od oko 10 milijuna kuna.

Prosječan iznos lombardnog kredita u Splitskoj je banci 11.800 eura, a odobravaju ih uz zalog novčanog depozita te kamatu na štednju uvećanu od 2,5 do 3 posto. Urednost je otplate, kažu, praktično potpuna. Hypo banka nudi lombardne kredite uz oročeni depozit i kamatu na štednju uvećanu za 2,4 posto. Zanimljivo je da depozit ne mora biti u vlasništvu korisnika kredita.

U HPB-u kao zalog može poslužiti depozit stambene štednje, uz kamatu 8,5 posto, depozit, uz kamatu od 2,49, odnosno 2,99 postotnih bodova veću od kamate na štednju. Urednost otplate iznimno im je visoka. Potražnja za lombardnim kreditima u većini banaka posljednjih godina ne oscilira previše, u HPB-u i Erste banci u 2011. malo se i smanjila, no u Splitskoj banci rasla je čak 40 posto.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

OB
-obrisani-
09:27 29.11.2011.

se osim zlota je luk i voda i ne vrijedi tri pipe bage, zakaj, zoto, moj vuca su pameten covek imaju 85 ljet i reklji su mi: za vreme moga zivota penezi su 4 pot krepalji, ko je posodov nije morao vracati, ko je dao ostao bez datog, i to u puta-lova je papir sa kojim si i ne mores niti rit zbrisati, zlato i samo zlato, naravno ni zlato nemres jesti, niti si kaj kupit ak nema love da ti neko kupi-ali je to metal koji ne gubi svoju cijenu nikad, cim gore na svitu tim bolje za zlato.

OB
-obrisani-
12:08 29.11.2011.

0.4 % svjetskog novca u optjecaju ima polog u zlatu, ostali novac je generiran iz dugova i doslovbno naštampan po nalu 10 bakara svijeta i izdvača novca FED taj novac je bezvrijedni papir i metoda uspostvavljenog ROPSTVA Ljudi ga osjećaju,ali ne kuže, niste fizički vezani lancima već DUGOM To nije sloboda DUG život,a ne život na DUG tu je netko deblo u praVU