'Hrvatskoj bi bilo jako riskantno čekati 2016. za provedbu reformi'

Politika niskih kamatnih stopa nastavit će se u 2015., a monetarno zaoštravanje očekuje se tek u 2016. Luis Oganes, prvi čovjek J. P. Morgana za tržišta u razvoju, jedne od pet najvećih investicijskih banaka na svijetu, u Večernjem listu poziva Vladu na hitne reforme već iduće godine.

Analitičari i bankari u Hrvatskoj potiho najavljuju grčki scenarij za 2016. Biste li vi najavili krah?

Teško je predvidjeti krah, on se obično dogodi. Ipak, mogu reći da, iako će kamatne stope, a time i cijena novca u razvijenom svijetu ostati niske sve do 2016., tržišta u razvoju moraju se pripremiti za svijet visokih kamata, što znači da moraju provesti reforme i restrukturiranje iduće godine. Domaća zadaća mora se napisati.

Kažete da je ovo izvrsno vrijeme za refinanciranje dugova?

Da, ovo je vrijeme za to i gotovo i da nema alternative tom procesu. Ipak, činjenica da se novac može dobiti jeftinije ne znači da se reforme mogu odgoditi.

Što biste vi napravili da ste hrvatski premijer?

Globalna likvidnost na takvoj je razini da će Hrvatska moći refinancirati jedan dio obveznica. Ta će prilika postojati i 2015. Ipak, Hrvatska ima negativan rast već nekoliko godina i nije iskoristila prednosti ulaska u EU. Odnos izvoza i uvoza najniži je u istočnoj Europi što je jasna poruka da morate napraviti reforme kojima biste postali atraktivniji tvrtkama koje bi mogle pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj.

Monetizaciju autocesta u Hrvatskoj predstavlja se kao projekt kojim će se smanjiti javni dug i potaknuti rast. Slažete li se s tom ocjenom?

Taj bi projekt mogao potaknuti gospodarski rast, ali u kratkom roku, odnosno u vrijeme dok se novac dobiven njime plasira u sustav. Hrvatska ima puno većih problema jer je neatraktivna na nekoliko polja. Smanjuje se radno aktivno stanovništvo što znači da će na tržištu rada doći do pada ponude i taj problem treba riješiti reformama. Također, Hrvatska je zemlja s najvećim porezima u istočnoj Europi pa porezna politika odbija ulagače u nekim sektorima. Nažalost, teško je očekivati da će uz razinu deficita koji imate Vlada rezati poreze, ali mora doći do kompromisa između javne potrošnje i konkurentnosti.

Što je veći problem: javni dug ili deficit?

Deficit je, prema brojkama koje imam, iznad pet posto pa je jasno da će biti potrebno nekoliko godina kako bi se razina deficita spustila ispod tri posto. Ni u jednoj zemlji na svijetu predizborna godina za političare nije vrijeme u kojemu žele provoditi fiskalnu konsolidaciju. Ipak, i Vlada i oporba morali bi uvidjeti da nužnost provođenja reformi i štednje neće nestati, nego će im neobavljen posao ostati za idući mandat. Tako velik deficit uz slab rast može samo povećati javni dug koji je već narastao na takvu razinu da je zbog njega kreditni rejting Hrvatske snižen. To povećava cijenu zaduženja i državi i privatnom sektoru i građanima i vrti vas u začaranom krugu. Fiskalna konsolidacija i reforme neizbježne su, a sretna je okolnost da će novac zbog stanja na tržištima stizati i u regiju i Hrvatsku.

Znači, 2015. je posljednja godina za provedbu reformi uz pomoć jeftinog novca?

Mi smo ulagači u javni dug. Hrvatska čini 2,5 posto EMBIG-a, indeksa obveznica zemalja tržišta u razvoju. Ove smo godine predvidjeli stopu povrata od 10 do 13 posto, a 2015. očekujemo dodatnih pet posto povrata što znači da će biti potražnje za hrvatskim obveznicama, ali da bi ulagači bili raspoloženi ulagati u njih, moraju vidjeti poteze koji će dovesti do rasta gospodarstva u srednjem roku. Izbori će obilježiti iduću godinu pa se nadam da to neće paralizirati reforme. Nema vremena za bacanje. Bude li Vlada čekala da prođu svi izbori koji su pred vama, propustit će priliku koju joj daju niske kamatne stope na globalnim tržištima. Čekati 2016. bilo bi jako, jako riskantno!

>>