'Svako dijete danas zna za akciju 'Kupujmo hrvatsko''

Hrvatska gospodarska komora obilježava 20-tu godišnjicu akcije Kupujmo Hrvatsko. HGK, kaže njegov čelnik Luka Burilović, aktivan je i na području reforme obrazovanja.

Ima li nakon 20 godina akcija Kupujmo Hrvatsko rezultate?

Danas svako dijete zna za „Kupujmo hrvatsko“ i svaki trgovački lanac ima neki svoj „kupujmo hrvatsko“ kutak. To najbolje govori o uspjehu akcije. No, nije bilo uvijek tako. Većina nas se još sjeća što je nekad značilo kupiti odjeću iz Trsta, čokoladu iz Švicarske i nepovjerenja prema svemu što je domaće. Zbog toga je jasno koliko je bio težak put koji je prijeđen tijekom 20 godina trajanja ove akcije. Austrijanac se rodi s osjećajem za svoje i domaće mu je prvi izbor. Kod nas je bilo potrebno vrijeme da se promijeni percepcija prema domaćim proizvodima. Naša istraživanja pokazuju da je 93% građana čulo za Kupujmo hrvatsko, a njih čak 78% vodi računa o kupovini domaćih proizvoda.

Postoji i suradnja s trgovačkim lancima na tom planu...

Nemate supermarketa bez hrvatskog odjeljka. To ne čudi s obzirom na to da istraživanja koje je HGK proveo pokazuju da 84% građana smatra hrvatske proizvode kvalitetnijima u odnosu na strane. Danas u Hrvatskoj strani lanci u svojim marketinškim kampanjama ističu domaće podrijetlo proizvoda koje nude. Svi oni rade istraživanja o potrebama svojih potrošača i tako kreiraju ponudu.

Kako izgleda takva suradnja?

Dobar primjer suradnje je, recimo, Lidl koji u suradnji s HGK provodi projekt „Okusi zavičaja“. Slične suradnje imaju i Interspar, Kaufland, dm itd. Konzum ima većinu voća i povrća hrvatskih proizvođača. Sklonost naših građana prema kupnji domaćeg, dobrim dijelom zbog akcije „Kupujmo hrvatsko“, primorala ih je da iz godine u godinu sve više surađuju s našim potrošačima.

HGK je aktivan i na ostalim planovima, poput obrazovanja. Vaš je prijedlog bio uvođenje dualnog obrazovanja, no nije prihvaćen?

Trenutačno vodstvo ministarstva obrazovanja je četvrto u nešto više od dvije godine s kojima smo razgovarali o potrebi reforme strukovnog obrazovanja. Svi ministri s kojima smo vodili razgovore pozitivno su reagirali na inicijativu HGK, ali na žalost u realizaciji se dogodilo malo. Prvi korak je promjena Zakona o strukovnom obrazovanju, u čijoj smo izradi aktivno sudjelovali i predlagali konkretne članke, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prihvatilo gotovo niti jedan prijedlog HGK. Zato smo ponovno uputili prijedloge izmjena Zakona putem javnog savjetovanja. Inzistirat ćemo i dalje na našim prijedlozima. Pomaka ima i vjerujemo da ćemo uspjeti u svojoj namjeri, jer to od nas traže naše članice. U svrhu provedbe dualnog obrazovanja HGK je osigurao gotovo 3.5 mil. kuna kroz projekt Erasmus+ Capp4app za pripremu reforme strukovnog obrazovanja.

Puno vodite brigu i o nedostatku radne snage i predlažete rješenja..

HGK i njene članice već dugo upozoravaju na neusklađenost obrazovanog sustava s potrebama gospodarstva. Mi ponajprije zagovaramo aktivaciju neaktivnih dijelova društva, koji čine gotovo polovicu stanovništva u radnoj dobi. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa aktivnosti i zaposlenosti stanovništva u EU. Ta se aktivacija odnosi na mlade koji vrlo kasno ulaze u svijet rada, u odnosu na druge zemlje, i upravo zato dualno obrazovanje po uzoru na Austriju i Njemačku vidimo kao najbolje rješenje. To je jedan od načina zaustavljanja odlaska obitelji iz Hrvatske.