Trideset dvije su mu godine, na prestižnom Cambridgeu magistrirao je filozofiju. Osim u Engleskoj živio je i obrazovao se i u Americi i u New Yorku bio na studiju filmske produkcije i filozofije... No, taj je život i ulice velegrada ostavio iza sebe prije sedam godina zamijenivši ga s dvadesetak hektara zemlje u Habjanovcu, malenom selu u općini Dubrava u Zagrebačkoj županiji. Danas je David direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj na kojem se uz ratarske i standardne povrtne kulture, poput mrkve, cikle, rajčice, paprike, krastavaca, blitve, kelja, salata, špinata... uzgajaju i japanska bijela rotkva daikon i čičoka. Imanje je potkraj 80-ih osnovala Zlata Nanić, pionirka ekološkog pokreta u Hrvatskoj. Ona je blisko surađivala s Davidovim roditeljima koji su u istom tom razdoblju započeli s edukacijom i aktivizmom u području zdravih stilova življenja i ekologije. Nakon što je Zlata otišla u mirovinu, obitelj Pejić 2010. godine preuzima ekoimanje i intenzivira razvojne procese. Pet godina kasnije kormilo preuzima David.
Bez mehanizacije
- Ono što me vratilo u Hrvatsku i dovelo na Zrno je ljubav prema obiteljskom poslu i prema načelima ekološke poljoprivrede i ekološkog pokreta generalno, čemu sam se potpuno posvetio - kaže David, ponikao u obitelji osnivača omiljenog lanca organskih proizvoda, bio&bio trgovina.
Davidov trud i inovativnost u poljoprivrednoj proizvodnji prepoznala je i Europska komisija nedavno ga proglasivši najboljim ekološkim poljoprivrednikom u Europi.
- Prije 30 godina, moj je otac kao ekološki aktivist primio nagradu Ujedinjenih naroda. U to je vrijeme u jugoistočnoj Europi bio rat, a svijet se suočavao s negativnim posljedicama na okoliš. Danas se čini da se nije mnogo toga promijenilo. U Europi imamo još jedan rat, a mi se još uvijek suočavamo s negativnim posljedicama našeg djelovanja na okoliš. Ekološka poljoprivreda nam svima daje jedinstvenu priliku. Kao poljoprivrednicima omogućuje nam uzgoj hrane bez riskiranja kvalitete tla. Kao potrošačima, omogućuje nam prehranu bez ugrožavanja vlastitog zdravlja. Kao društvu, omogućuje nam razvoj bez ugrožavanja ekosustava. No, najvažnije, kao skrbnicima budućih generacija, ekološka poljoprivreda nam svima daje priliku za iskupljenje - rekao je primivši nagradu David, jedini predstavnik Hrvatske u tome natjecanju u kojem EU daje priznanje najinovativnijim poljoprivrednicima koji pridonose smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i klimu te ostvarivanju ciljeva europske Strategije od polja do stola i Strategije za bioraznolikost.
EU Organic Awards Europska komisija dodijelila je prvi put, kako bi podržala prošlogodišnji akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede. U osam kategorija bilo je prijavljeno 200 projekata, iz 26 članica EU.
Najboljeg europskog ekološkog poljoprivrednika posjetili smo na njegovu imanju u prirodi gdje se uz proizvodni nalazi i prerađivački dio. Zaposlenika je 30, još 10 ih radi u restoranu u Zagrebu. Naime, Zrno se bavi s četiri vrste proizvodnje – primarnom poljoprivredom, uzgajajući šezdesetak kultura; preradom, prerađujući te poljoprivredne kulture u različite vrste prirodno fermentiranih proizvoda i zimnice; pekarstvom, s 52 vrste pekarskih proizvoda među kojima se ističu kruh od kiselog tijesta i različita gotova jela poput sendviča i salata, te ugostiteljstvom u Zrno bio bistrou, prvom i jedinom ekološki certificiranom restoranu u Hrvatskoj. Pojednostavljeno, na "Zrnu" provođenje strategije od polja do stola izgleda ovako: jedna od kultura koju uzgajaju je i soja koju prerađuju u tofu, a njega koriste u pekarskoj proizvodnji, za slasne sendviče, i u restoranu, u finim juhama i namazima.
- U tim proizvodnim djelatnostima imamo više od 150 certificiranih ekoloških proizvoda koji nam omogućuju veliku razinu kontrole nad finalnim proizvodom kroz sve njegove stadije. Zbog tih posebnosti i sveobuhvatnosti proizvodnje nedavno smo dobili nagradu za najboljeg ekološkog poljoprivrednika u EU, što je svakako velika čast i veliko priznanje. Ponosan sam što imam tim s kojim sam s godinama mogao izgraditi nešto vrijedno nagrađivanja - kaže David Pejić vodeći nas do savršenih gredica raznovrsne salate koju uzgaja na malim površinama, bez okretanja tla i strojne obrade.
Tako posađenih više od 250 gredica najveći su biointenzivni vrt u regiji. David nas podučava da se na ovaj način postižu veća produktivnost i profitabilnost površina jer takav sustav uzgoja ekološkog povrća bez mehanizacije omogućuje gušći spoj i bolji prinos, a znatna količina komposta u koji se sije i sadi stalnu pokrivenost tla, što smanjuje pritisak korova.
- Na osnovi tih posebnosti i zahvaljujući njima, dobili smo nagradu - dodaje.
Ovakav način poljoprivredne proizvodnje prakticiraju mladi u Americi, iz koje ga je David i donio. Naime, ondje nije moguće kupiti veći komad zemlje, od hektar-dva, jer je sve već pokupovano i okrupnjeno. No mogu se naći male parcele, ispod pola hektara. Kupuju ih mladi koji su se htjeli vratiti u ruralne krajeve i na njima ekološki uzgajaju povrće tim načinom kojim po četvornom metru mogu dobiti puno više. K tome, zbog dimenzija parcele i nekorištenja mehanizacije vremenski se ne ovisi o stroju pa sezona radova može početi u ožujku umjesto u svibnju.
Vodeći nas imanjem, David nam govori i o svome odrastanju i roditeljima, koji su razvili ekosustav koji se temeljio na zdravim stilovima življenja i uključivao je bio&bio trgovine, Makronovo, izdavačku kuću Planetopija.
- Znao sam da su stvorili nešto jedinstveno. Moj životni put bio je malo drukčiji, na studiju sam istraživao svoje interese, iako sam u pozadini znao čime ću se baviti. Kad sam se 2015. godine vratio sa studija, roditelji su me pitali u čemu se vidim, na što sam im odgovorio pitanjem: 'Gdje sam potreban?'. Odgovorili su: 'Na Zrnu'. I evo me, tu sam - ističe.
Gljive iz hrastovih oblica
David Pejić kaže da se sa svojim timom trudi biti model demonstracijskog imanja, odnosno mjesta s kojeg će se širiti znanje, ali i graditi povjerenje kojeg na tržištu ekoproizvoda nedostaje.
U šetnji pokraj povrća posađenog na netkanim tekstilnim folijama, čičoka, akumulacijskog jezera... stižemo do šume kojom je Zrno okruženo. U hrastovim oblicama poslaganima poput kakvog poligona David bušilicom izbuši rupe u koje stavlja micelij gljiva i zatim ih zatvori voštanim čepovima. Na drvetu zatim izrastu gljive:- Ovo je hobi - sa smiješkom će najbolji ekološki poljoprivrednik u Europi.