Inovacije i tehnologije u prilagodbi klimatskim promjenama, kvaliteta hrane, agroekologija, precizna poljoprivreda i održiva proizvodnja, fitomedicina... samo su neke od tema o kojima će se raspravljati na Međunarodnom samitu o obnovljivim izvorima energije (INSORE 2023) te 58. hrvatskom i 18. međunarodnom simpoziju agronoma koji će se u organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i North East Renewable Energy Research Labom iz Indije, kao glavnim partnerom te uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista održati od 11. do 17. veljače 2023. u Dubrovniku. Uz znanstvenike i stručnjake iz Indije i Hrvatske na summitu će sudjelovati oko 400 znanstvenika iz 20 zemalja. Organizatori ističu kako im je glavni cilj predstaviti i raspraviti moguća rješenja za implementaciju klimatski prihvatljivih inovacija, tehnologija obnovljivih izvora energije i agronomskih rješenja u praksi, a s druge strane i najnovije rezultate hrvatskih i inozemnih istraživača i na taj način omogućiti bolji prijenos znanstvenih dostignuća u poljoprivrednu proizvodnju.
Zastarjela tehnologija
Izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko, prodekanica za znanost i infrastrukturu Agronomskog fakulteta, kaže kako izazov klimatskih promjena traži novi sveobuhvatni pristup koji se svodi na ublažavanje ili smanjenje emisije stakleničkih plinova, a tu su i izazovi i posljedice rata u Ukrajini koji traže potpuno nov pristup u pronalasku izvora energije kao i izazovi oporavka cijelog planeta u post-COVID vremenu. Na temelju tih izazova, Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za ublažavanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja svih sastavnica okoliša.
Kad je riječ o energiji i energetskim izvorima, uvijek se postavlja pitanje održivosti. Važno je da energetski izvori osiguraju dovoljno energije za zadovoljenje naših potreba – od grijanja i rasvjete naših domova do punjenja trenutačno sve popularnijih električnih automobila. Neki resursi, a u to se ubrajaju obnovljivi izvori energije (OIE), praktički nikada neće nestati, ističe prof. Carović-Stanko. No činjenica je da obnovljiva energija, primjerice, može biti manje pouzdana od neobnovljive energije, sa sezonskim ili čak dnevnim promjenama te se, upravo iz tog razloga, znanstvenici i inovatori neprestano bave tim izazovima i traže učinkoviti i što jeftiniji način korištenja OIE, koji postaje sve važniji budući da se zalihe neobnovljivih izvora na Zemlji i dalje smanjuju.
Što je s hrvatskom poljoprivredom, ide li i ona u korak s klimatskim promjenama?
– Klimatske promjene, na žalost, još puno ljudi ne prihvaća i ne shvaća ozbiljno. Zadnjih desetljeća poljoprivrednici na svojim poljima mogu vidjeti koje se presudne promjene događaju u terminima optimalnog vremena za sjetvu/sadnju te optimalnog vremena za provođenje agrotehničkih zahvata u vegetacijskoj godini. Prosjek temperatura ili oborina nešto je što mi u agronomiji uzimamo s rezervom, budući da ekstremne situacije maskiraju prosječnu vrijednost, primjerice, u jedno popodne padne mjesečna količina oborina. Svi mi koji se bavimo direktno i indirektno poljoprivredom samo zajedničkim radom možemo pokušati dati odgovore na koji način ublažiti posljedice klimatskih promjena. Njih ne možemo spriječiti, ali posljedice možemo ublažiti i njima se prilagoditi – tvrdi naša sugovornica te dodaje kako je problem hrvatske poljoprivrede i relativno zastarjela tehnologija i mehanizacija. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, prosječna starost traktora u RH je više od 30 godina. Ili drugim riječima, od ukupnog broja traktora 92% je starije od deset godina, a samo 8% je mlađe od deset godina.
– Sustave reducirane i konzervacijske obrade s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama koristi tek oko 3% poljoprivrednih gospodarstava. Ništa bolja situacija nije ni u digitalizaciji i automatizaciji procesa poljoprivredne proizvodnje, tu smo još uvijek skoro na počecima. Poboljšanju situacije ne pridonosi ni starosna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava – ističe prof. Carović-Stanko.
S druge strane, s klimatskim je promjenama došlo i do promjena u poljoprivrednoj proizvodnji – u rokovima sadnje ili sjetve, zaštite, žetve ili berbe.
– Ako se nastavi negativan trend klimatskih promjena, ne samo u RH već i u svijetu, sigurno će trebati modificirati poljoprivrednu proizvodnju odabirom pravilnog sortimenta i tehnologija za uzgoj određene kulture. Za 10-20 godina imat ćemo sličnu poljoprivredu, ali podložnu još jačim klimatskim promjenama. Primjerice, za 30-ak godina optimalno vrijeme sjetve jarih kultura (kukuruz, soja, suncokret, krumpir) bit će kraj ožujka, odnosno početak travnja. Ozimine gustog sklopa sijat ćemo krajem listopada i početkom studenog. Svi klimatski pokazatelji zadnjih stotinjak godina upućuju na navedeno. Tako da će se na području Iloka, gdje su najizraženije klimatske promjene u Slavoniji, za 500-1000 godina sigurno uzgajati i plavac mali – tvrdi ona. Nastavak negativnog trenda klimatskih promjena mogao bi uzrokovati i izumiranje ili promjenu određenog broja životinjskih i biljnih vrsta što će sigurno utjecati i na to što ćemo i kako ćemo proizvoditi u RH. Isto tako, navodnjavanje poljoprivrednih površina kao i proizvodnja energije iz vodnih resursa će u ljetnim mjesecima biti upitna. Stoga je jako važno krenuti u pravovremenu prilagodbu klimatskim promjenama, ne samo u sektoru poljoprivrede već i u sektoru energetike pa i turizma – upozorava prof. Carović-Stanko.
Da bi se prilagodili navedenom, bit će potrebno još više znanja uz primjenu novih suvremenih tehnologija.
Nedovoljno znanja na agraru
– Sadašnji vlasnik gospodarstva mora biti vrhunski menadžer, promišljati na koji način smanjiti ulazne troškove u poljoprivrednoj proizvodnji, ali u isto vrijeme na koji način povećati izlaznu cijenu svoga proizvoda. Smatramo da je temeljni razlog dosta loših rezultata u poljoprivrednoj proizvodnji upravo nedovoljna širina znanja kod većine poljoprivrednih gospodarstava. Tome pridonosi činjenica da mnogi smatraju da se njome može baviti svatko, bez agronomskog znanja. Svjesni smo da svi mi branimo i veličamo svoju struku, no poljoprivreda je vrlo kompleksna struka i znanost. Vrhunski maslinar iz Istre ne bi imao puno uspjeha s uzgojem suncokreta u Slavoniji. Također, i vrhunski vinogradar iz Slavonije ne bi imao vrhunske rezultate u uzgoju kukuruza u istoj Slavoniji, iako je to sve poljoprivreda – smatra ona.
Ovih se dana puno raspravlja bi li EU u svjetlu problema s lancima opskrbe i energentima te rata u Ukrajini, trebala usporiti sa Zelenim planom i povećanjem proizvodnje OIE. No što se poljoprivrede tiče – u Hrvatskoj prednost ipak ima proizvodnja hrane, drži prof. Carović-Stanko.
– Proizvodnja biomase, odnosno energetskih poljoprivrednih i šumskih kultura ograničena je u toj mjeri da njihova proizvodnja nije moguća na ekonomski rentabilnim površinama za proizvodnju hrane. Takvu vrstu proizvodnje moguće je ostvariti samo na tlima niže kategorije ili na tlima koja su trenutačno zapuštena i obrasla. Time je država uvelike zaštitila proizvodnju hrane, pogotovo na tlima više kategorije i kvalitete, gdje je već otprije definirana proizvodnja hrane. Naravno da je rat u Ukrajini donio određene promjene u opskrbnim lancima, ne samo hrane već i biomase, odnosno energije. Međutim, temelj proizvodnje energije iz poljoprivrede leži upravo u samodostatnosti i lokalnoj usporednoj proizvodnji hrane i energije – objašnjava. Upravo je rat u Ukrajini dodatno naglasio važnost ovakve proizvodnje jer se time dodatno pridonosi energetskoj neovisnosti države, kao i ostvarivanju dodatnih prihoda poljoprivrednika u proizvodnji hrane uz očuvanje bioraznolikosti – zaključila je prof. Carović-Stanko.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
Valjda ćemo sijati ono što nam struka kaže da nam treba. Npr, čemu da imamo viška pšenice a suncokreta manjka, nema smisla. Sva zemljišta su digitalizirana, zna se točno koliko nam čega treba i onda ministarstvo treba samo izračunati i svakome poslat dopis, ti posijaj toga i toga toliko i toliko. I to je to. Čista matematika i informatika. Na primjer ministar Tolušić je baš znao da njemu treba jedna lijepa dobra vinarija, i čovjek si sve lijepo organizirao.