natječaj u veljači

Malom i srednjem poduzetništvu 730,6 milijuna kuna poticaja u 2013.

Foto: Goran Jakuš/Pixsell
Malom i srednjem poduzetništvu 730,6 milijuna kuna poticaja u 2013.
23.01.2013.
u 16:30
Dok su 2011. prosječne potpore iznosile 36 tisuća kuna, a lani oko 68 tisuća kuna, u 2013. mali poduzetnici koji prođu kvalifikacijski postupak za nepovratna sredstva mogu računati na prosječno više od 150 tisuća kuna potpore.
Pogledaj originalni članak

Poduzetnički impuls, program subvencija za malo i srednje poduzetništvo udvostručit će poticaje za male poduzetnike, a natječaj za nepovratna sredstva kreće u prvim danima veljače.

Ukupni iznos poticaja dvostruko je veći od lanjskog i pretpostavlja dodjelu sredstava od 730,6 milijuna kuna. Ministarstvo poduzetništva i obrta mijenja pravila tako da pojedinačne potpore budu veće, a da korisnika bude manje.

Dok su 2011. prosječne potpore iznosile 36 tisuća kuna, a lani oko 68 tisuća kuna, u 2013. mali poduzetnici koji prođu kvalifikacijski postupak za nepovratna sredstva mogu računati na prosječno više od 150 tisuća kuna potpore.

Radit će se i na kontroli sredstava pa će se projekti morati bolje strukturirati i bit će ocjenjivani bodovima pri čemu će se naročita pažnja usmjeriti na učinke poticaja. Naime, u analizi poticaja iz prethodnih godina uočeno je da 44 posto korisnika nepovratnih sredstava nisu imala naročitih koristi od niskih potpora.

U niz linija poticaja izdvajaju se poticanje kreativnih industrija, pri čemu se misli na razvoj novih softwerskih rješenja i IT tehnologija. Dizajnirana je piramida poticaja tako da se za početnu fazu projekata osiguralo tri milijuna kuna za 20 projekata, a u drugoj razini razvoja sofweraša koji su start-up fazi subvencije će davati za projekte koji su preživjeli fazi pokretanja. Ideje će ocjenjivati poslovni anđeli iz udruge Crane i stručnjaci iz Bicro-a, a za deset projekata u MInistarstvu su osigurali 4 milijuna kuna. Najboljih nekoliko projekata koji dođu u visoku fazu razvoja financirat će Fondovi gospodarske suradnje i Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

Ta bi piramida uz pomoć poduzetničkih inkubatora trebala omogućiti razvoj kreativne industrije u Hrvatskoj, a ideja ministarstva je da se domaćim inovativcima da IT tvrtke razvijaju u Hrvatskoj, a ne da svoje pametne ideje prodaju stranim ulagačima.

Za poduzetničke inkubatore, odnosno poslovne prostore i infrastrukturu za mikro tvrtke, lokalne jedinice dobit će na raspolaganje 24 milijuna kuna.

Kako bi se potakao razvoj turizma i kvaliteta privatnog smještaja s 4 milijuna kuna poticat će se gradnja bazena. To se ne će moći lako zlouporabiti jer će nepovratna sredstva dobiti isključivo tvrtke i obrti registrirani za pružanje usluga u turizmu.

Više nema posebnog programa za žensko poduzetništvo, ali ženske poduzetnice su i dalje u prednosti. Naime, projekti će se bodovati i oni koji budu imali više od 80 bodova stvorit će uvjete za dobivanje potpora. Ipak, prednost će imati oni s najviše bodova, a žene, invalidi i Romi kao posebno osjetljive grupe dobit će dodatnih 15 bodova.

O poduzetničkim zonama radi se poseban zakon, a u Impulsu je predviđeno da se usmjerava novac prema uspješnim zonama s kvalitetnim projektima. Najveći pojedinačni iznos novca imaju FGS-ovi kojima je ove godine namjenjeno 380 milijuna kuna. To će svakako pomoći realizaciju projekata poput preuzimanja Dalekovoda i nastavku projekta objedinjavanja malih banaka koji je već rezultirao dokapitalizacijom Vaba i Centar banke.

>>Država će novim tvrtkama davati kredite s počekom

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

OB
-obrisani-
18:00 23.01.2013.

Ovaj Stefj, kao što bi Srbi rekli, dežurni je namćor! Vjerovali ili ne, pomislio sam na njegovu bodljikavost, ponadao se da će pozdraviti jedan od rijetkih uspješnih akcija vladajućih, ali on opet pronaš'o dlaku u jajetu. Komu to nisu islaćeni poticaji ako je lanjski Poduzetnički impuls završio u svibnju?

Avatar airbizz
airbizz
18:15 23.01.2013.

evo primjer poticaja.ja recimo imam tekstilnu firmu i imam 100 zaposlenih.ja dobijem poticaj,a moji radnici rade za 2000kn.i onda oni imaju samo za hranu,a ja na more,skijanje,terenac...a kad bi minimalac bio 5000kn,onda bi skoro svi išli barem na more,kupovali stanove na kredit,renovirali kuće...i svima dobro.svi smo mi potrošači,ali nemamo što trošiti.ako nema potrošnje,nema ni gospodarstva.budući da lobi od poslodavaca ima jak utjecaj na zakonodavce(i kod njih ima onih koji su i sami poslodavci) ništa od gospodarstva.

SU
suncobran
19:57 23.01.2013.

@airbizz u pravu si dosta se i na puno mijesta daju plače duplo veče nego se prikazuju recimo u ugostiteljstvu skoro svi na račun daju 2,300 kn a razliku do 3.000 ili čak i do 5,000 isplačuje se na ruke i tu država gubi više nego da su odobrili minimalac 3,500 kn i tak bi moral biti taad bi se i bolja potrošnja ostvarivala ovako u nekim firmama kak je Javor jedva isplati i minimalac a svoje prohtijeve iskaljuje ko zna kud sve ne