Skokom od 8,7 posto na godišnjoj razini, najviše od kolovoza 2007., maloprodaja je u veljači ponovno nadmašila sva očekivanja. Dok trgovina na malo obara rekorde, industrijska proizvodnja uspjela je tek zaustaviti pad iz prošle godine i stabilizirati se s 0,6 posto rasta na godišnjoj razini u drugom ovogodišnjem mjesecu.
Maloprodaja bilježi uzlazni trend na gotovo svim razinama što može zahvaliti efektu nižeg PDV-a na oko 200 proizvoda (voće i povrće, svježe meso, riba, jaja i dječje pelene) kojem se pridružio se rast osnovice plaća u javnom sektoru od 3 posto, dok ostatak ekonomije bilježi 4-postotnu dinamiku većih plaća. Ekonomist Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističe za Poslovni dnevnik da u obzir treba uzeti i izuzetno blagu zimu i niže troškove grijanja, odnosno uštedu na potrošnji struje i plina.
– Uz to, većem raspoloživom dohotku doprinio je i rast nenamjenskih kredita koji je početkom godine doživio svoju eskalaciju prije nego je HNB reagirao – kaže Lovrinčević.
Upozorava pak, da je naličje te priče daljnji rast robnog deficita platne bilance, odnosno brži rast uvoza od izvoza domaćih tvrtki. – Industrija opet ne prati tu potrošnju, odnosno domaću potražnju – kaže taj ekonomist. Slično razmišlja i direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.
– U uvjetima jačanja domaće potražnje logično bi bilo da raste i domaća industrijska proizvodnja. Postojeća situacija u kojoj maloprodaja obara rekorde, a industrija stagnira zapravo održava manjak konkurentnosti domaće proizvodnje – kaže Živković Matijević. U brojkama industrije Lovrinčević vidi i definitivnu potvrdu beznačajnosti brodogradnje oko koje se još lome koplja budući da proizvodnja ‘ostalih prijevoznih sredstava’ (u kojoj su je proizvodnja brodova tek od stavki) čini tek 0,86% dodane vrijednosti.