Festival poduzetništva, obrta i OPG-ova Moja poduzetna Hrvatska projekt je Styrije u Hrvatskoj, pokrenut prošle godine, čija druga sezona ubrzo počinje. Prvo ovogodišnje izdanje festivala Moja poduzetna Hrvatska zakazano je za 8. travnja u Ivanić-Gradu, nakon čega slijede Sisak, Crikvenica, Zaprešić, Koprivnica, Mursko Središće, Poreč, Hvar, Velika Gorica, Novalja, Labin, Bakar, Rogoznica i Jastrebarsko.
Poduzetnici u centru pažnje
Prošle je godine diljem Hrvatske održano 15 uspješnih prodajno-izložbenih manifestacija namijenjenih domaćim poduzetnicima koji na tržištu, brojnim ekonomskim turbulencijama unatoč, opstaju zahvaljujući kreativnosti i upornosti. Prvi takav festival održan je u ožujku 2016. u Dubrovniku, nakon čega su domaćini bili Šibenik, Sv. Ivan Zelina, Trilj, Daruvar, Ivanec, Supetar, Ludbreg, Krapina, Vinkovci, Labin, Zadar, Zaprešić, Makarska i Koprivnica. U sklopu njih, brojni posjetitelji upoznali su se s izradom tradicionalnih suvenira, s prirodnom kozmetikom, pripremom tradicionalnih jela poput soparnika, s medarima, vinarima, voćarima i brojnim drugim zanimanjima. Također, svi su se odlično zabavili uz kulinarske majstorije Branka Ognjenovića, čuvenog gastronomskog autoriteta, te večernje koncerte Ivana Zaka. U svih 15 gradova po nekoliko je tisuća ljudi obilazilo sajamski dio manifestacije, ali i ostajalo do kasno u noć na koncertima tog popularnog glazbenika.
“Projekt Moja poduzetna Hrvatska zamišljen je kao platforma za razmjenu ideja i iskustava hrvatskih obrtnika i poduzetnika, ali i kao alat za širenje tržišta te unapređenje poslovanja”, ističe Andrea Borošić, predsjednica uprave Večernjeg lista, te dodaje: “I ove ćemo godine s našim partnerima malo poduzetništvo staviti u medijski fokus i pokazati da su poduzetnici esencijalni dio našeg društva”.
“U kontekstu stvaranja poticajne poduzetničke kulture, projekt Moja poduzetna Hrvatska važan je jer u raspravu o važnosti poduzetništva uključuje najširu zajednicu, od poduzetnika preko jedinica regionalne i lokalne samouprave, predstavnika izvršne vlasti do znanstvene zajednice i obrazovnog sustava, čime se postiže šira društvena inkluzija u rješavanju gospodarskih problema”, napominje Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
S njim se slaže i njegov zamjenik Mislav Šimatović, uz napomenu da je jedan od ključnih ciljeva projekta Moja poduzetna Hrvatska promjena javne percepcije poduzetnika i poduzetništva kao ključnog oslonca stabilnosti društva, naročito u kriznim vremenima.
“Kroz kapilarni terenski sustav edukativnih manifestacija popraćenih panel-raspravama u sklopu Poslovnog uzleta iz kojeg je i proizašao Festival poduzetništva, obrta i OPG-ova, u više od 30 gradova jedan od ciljeva jest detektirati ključne probleme i ukazati na pravce održivog razvoja, što je osnovni preduvjet stvaranja društva zasnovanog na privatnoj inicijativi i znanju”, pojašnjava Šimatović.
Tako su za medijsku podršku projektu zaslužni svi Styrijini brendovi – Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik. Također, iznimnu važnost malog i srednjeg poduzetništva i OPG-ova u ukupnoj gospodarskoj slici Hrvatske prepoznali su brojni institucionalni i komercijalni partneri koji su se priključili projektu, a time zajedničkim snagama omogućili da do šire javnosti dođu kako teškoće s kojima se ovaj sektor susreće tako i njihovi najbolji rezultati.
“Drago nam je što su i naši partneri prepoznali važnost projekta Moja poduzetna Hrvatska te svojom podrškom omogućili da još kvalitetnije pomognemo promociju naših malih poduzetnika, obrtnika i OPG-ova”, kaže Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Po izjavama prošlogodišnjih izlagača, jedna je od većih prednosti Styrijina festivala za njih besplatno sudjelovanje. Inače se sajmišne kotizacije, a manifestacije tog tipa nekima su gotovo jedini kontakt s kupcima, penju i do 2500 kuna, što brojne manje poduzetnike u startu odgovori od sudjelovanja. Tako su neki OPG-ovi festival pratili i u nekoliko gradova, a nije bilo neobično i da se među nekoliko tisuća izlagača, koliko ih je festival brojio u 2016., primjerice u Labinu nađu i Dubrovčani.
U Makarsku je tako lani s Hvara stigla obitelj Petrić čiji se najmlađi članovi, po uzoru na dugogodišnju obiteljsku tradiciju uzgoja lavande i citrusa te bavljenja prirodnom kozmetikom, obučavaju za fitoaromaterapeute.
“Od malih smo nogu uključeni u proizvodnju, a ove subote gotovo svi članovi naše obitelji sudjeluju na nekom od sajmova diljem Dalmacije. Svaki vikend odlazim na sajam u Omiš, svojevrsnu domaću tržnicu. Tu i tamo se susretnemo s problemima zbog papirologije, ali smo uglavnom sasvim zadovoljni”, ispričala je Barbara Petrić predstavivši OPG Petrić.
U Poreč su na festival došli izlagači sa sjevera zemlje, OPG Kvež iz Sv. Križa Začretja koji su tada naglasili da sve što proizvedu i prodaju, tako da o izvozu i ne razmišljaju. U Poreč je iz Varaždina došla Andrea Petrović čiji OPG pet godina posluje uspješno iako je posao pokrenut u turbulentnim vremenima.
“Naše proizvode izvozimo u inozemstvo, primjerice u Belgiju. Uspješni smo dobrim dijelom i zahvaljujući tome što imamo ekocertifikat pa nam se kupci obraćaju s povjerenjem”, naglasila je Petrović tom prilikom.
Treba pratiti ukus kupaca
Josip Mesar vlasnik je obrta za izradu drvenih tradicijskih igračaka Pan i čest gost sajmova, pa tako i krapinskog izdanja Moje poduzetne Hrvatske.
“Nisu sva obrtnička zanimanja jednako uspješna, a pravila diktira tržište. Moj je obrt privukao pažnju i velikih stranih medijskih kuća, a imam sreću da izrađujem proizvod koji je 2009. godine zaštitio UNESCO”, kazao je Mesar koji dva desetljeća izrađuje ukrasne i funkcionalne predmete od drva.
U Vinkovcima su obrtnici naglasili kako je najvažnije pratiti ukus kupaca i promjene na tržištu, pa u skladu s time oblikovati ponudu. Inovacije su također ključne, dok je kao rizična stavka u Koprivnici naglašeno oslanjanje na samo jedan proizvod. Na to je upozorio pčelar Marijan Hrženjak, vlasnik istoimenog OPG-a, koji od tog posla živi 20 godina.
“Unatrag nekoliko godina pčelarstvo je palo na koljena. Nešto se dogodilo u klimatskom smislu, a vrijeme je za ovaj posao najvažnije”, požalio se Hrženjak.
S obzirom na fleksibilnost koju pokazuju, mali i srednji poduzetnici u najvećem broju slučajeva nižu uspjehe i osvajaju nagrade.
Jedan od njih je Ivan Kefeček, vlasnik OPG-a orijentiran na proizvodnju vina, džemova i sirupa od kupina.
“Bilo je situacija na početku kad smo mislili odustati od proizvodnje, borili smo se s bolestima jer ne tretiramo nasade kemikalijama već samo ekološki, koprivom. Ipak, danas smo zadovoljni, a već nekoliko godina dobivamo Zlatnu diplomu za kvalitetu udruge Zagrebačko vinogorje”, istaknuo je Kefeček na festivalu u Ivancu.
Umjesto lokomotiva, turbina, vagona, mostova, tramvaja, mostova, sad prodajemo pekmeze, ukiseljeno povrće, med, suhu slaninu....željeni napredak tako nakon 25 godina stigao na naš prag.