Proširenje liste obveznika turističke članarine

Marketinškim agencijama članarina kao da su hoteli

Foto: Arhiv VL
Marketinškim agencijama članarina kao da su hoteli
12.02.2010.
u 20:00
Za pisce Zakona o članarinama u turističkim zajednicama ta teško vidljiva veza marketinških agencija i hrvatskog turizma bila je, međutim, toliko izravna da se ne da previdjeti.
Pogledaj originalni članak

Kad klijent iz Austrije od jedne hrvatske marketinške agencije naruči oglašivačku kampanju za red bull za hrvatsko tržište i zemlje regije, to nema mnogo veze s hrvatskim turizmom. Vezu je još teže naći kada, recimo, iz inozemstva stigne narudžba za kampanju sa stranim pivom holsten, koja će se vrtjeti u svim medijima u regiji osim hrvatskima.

Milijuni kuna profita

Za pisce Zakona o članarinama u turističkim zajednicama ta teško vidljiva veza marketinških agencija i hrvatskog turizma bila je, međutim, toliko izravna da se ne da previdjeti. Marketinške agencije to, pak, plaćaju u stotinama tisuća kuna. Zbog provedbenih akata koji su bili gotovi potkraj prošle godine, paralelno sa svođenjem završnih računa na naplatu im stiže i novi namet – turistička članarina.

– Moramo platiti 250.000 kuna za turističku članarinu u prošloj godini a da ne vidimo ni najmanji razlog zašto, kakav je naš dodir s turizmom?! Zbog razreda u koji je razvrstan Zagreb plaćamo članarinu kao da smo hotel u Dubrovniku – čudi se Damir Ciglar iz reklamne agencije Imago, koji procjenjuje da će Hrvatska turistička zajednica samo od proširenja liste obveznika turističke članarine marketinškim agencijama u 2010. profitirati nekoliko milijuna kuna.

U HTZ-u, inače, planiraju da će u ovoj godini prihod od članarina s lanjskih 42 milijuna kuna narasti na 46,5 milijuna. Ukupan je budžet, inače, malo manji od 280 milijuna kuna, a turističke su članarine treći prihod po veličini. Najviše, 112 milijuna kuna, stiže iz državnog proračuna, a na drugom je mjestu prihod od boravišne pristojbe, malo više od 81 milijun u ovoj godini. Turističku su članarinu nacionalnoj promidžbenoj organizaciji, pak, donedavna bili dužni plaćati oni koji ostvaruju prihod u ugostiteljskim i uslugama u turizmu te u povezanim djelatnostima. A po novom su to i marketing, promidžba, računovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje, specijalizirane dizajnerske djelatnosti...

Načelo izdašnosti

Visina je članarina od 0,08 do 0,25 posto ostvarenih prihoda, ovisno o tome u koji su razred naselje ili grad razvrstani.

– Sada imamo niz apsurdnih situaciju poput one da jedna marketinška agencija iz Zagreba plaća tri puta višu stopu od, primjerice, hotela u Orebiću. Bojim se da su se autori zakona vodili načelom izdašnosti. Četrdesetak marketinških agencija u Hrvatskoj, naime, kontrolira povelik novac – upozorava D. Ciglar. Inače, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, koji vrijedi od početka 2009., prvotno je imao još dulji popis obveznika članarine. U međuvremenu je, na buru nezadovoljstva, zakonodavac pristao brisati medijske i agencije za istraživanje tržišta. Ima li nade i za druge neturističke djelatnosti? Tema je opsežna i stav će Ministarstva turizma, poručio je jučer ministar Damir Bajs, stići idući tjedan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ZG
zg2012
08:38 14.02.2010.

Kao trgovac u Zagrebu, i ja plaćam članarinu za turističke zajednice. I nekakav doprinos za šume. I 6000 komunalne naknade godišnje za dućančić od 50m2. I doprinos beskorisnoj HGK. Za neupućene, to su parafiskalni nameti na koje se poslodavci žale...