Menadžeri protiv slabe kune

Poduzetnička je populacija davno odustala od nastojanja da dodatnim pritiskom utječe na značajniju promjenu tečajne politike, a anketa <a>managera.hr</a> koja je provedena protekli tjedan pokazala je da se sa spuštanjem vrijednosti eura spuštaju i očekivanja menadžera. Dok su prijašnjih godina poduzetnici često govorili o tome kako bi kunu trebalo devalvirati 20, pa i 30 posto, prošli su tjedan u anketi zjavili kako bi se zadovoljili tečajem od 7,33, što je brojka za koju se ovih dana žestoko bori Hrvatska narodna banka.
Već i to približavanje poželjnog i dojučerašnjeg tečaja pokazuje koliko ima istine u izrečici da nikad nije tako loše, da ne može biti i gore.

Ubrzo 7,20 kuna za euro
Snažna ponuda deviza već je sada potakla pad eura ispod 7,30  kuna i klizenje prema 7,20  koliki nam tečaj stručnjaci prognoziraju za mjesec ili najkasnije dva. HNB tvrdi da posljednjih mjeseci u zemlju ulazi oko pola milijarde eura svježeg kapitala, većinom ga posuđuju banke, ali i privatni sektor, dok je država orijentirana prema kunskom tržištu obveznica. Snažna ponuda deviza i potražnja za kunama doveli su, tvrde u HNB-u, do uobičajenih oscilacija.  
Nema sumnje da jačanje kune i dalje baca u očaj izvoznike, koji su u anketi izjavili da bi prema njihovim aršinima idealan tečaj bio 7,73  što se čak i uklapa u okvire poželjnih oscilacija od pet posto gore-dolje, koje tolerira HNB. Problem je, međutim, u tome što posljednjih tjedana tečaj ide žestoko prema dolje, zbog čega su prošli tjedan i uslijedile devizne intervencije HNB-a, koje su nastavljene i ovaj tjedan. Nakon prošlotjednih 115 milijuna eura, u ponedjeljak je HNB otkupio  dodatnih 70 milijuna eura za 7,27 kuna.  Kad bi se, prema anketi, pitalo poduzetnike koji su orijentirani na uvoz, tada bi guverner HNB-a Željko Rohatinski mogao mirne savjesti gledati da tečaj otklizi prema 7,2, jer je to njihova idealna vrijednost.  Inače, polovici poduzetničke populacije nebitno je, kažu, kako će se raspletati odnos tečaja i kune  jer im je svejedno tko je u toj priči jači ili slabiji  a čak 67 posto kaže da trenutačan tečaj nema posebnog utjecaja na poslovanje njihove tvrtke.

Rast zaduženosti
No, poduzetnici su jedinstveni u ocjeni da je Hrvatska prezadužena zemlja te ih zabrinjava što vanjski dug i dalje raste.
Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je zaduženost povećana gotovo na 27 milijardi eura, što bez obzira na to što nijedan od sektora trenutačno nema problema s otplatama kredita, izaziva glavobolje jer je država preizložena nepovoljnim kretanjima. Guverner Rohatinski tako vjeruje da će u Europi doći do povećanja kamatnih stopa, što bi velike dužnike bacilo na koljena, a nepovoljne su i prognoze za naftu.