Ministar financija Austrije: Do kraja godine prodat ćemo Hypo u Hrvatskoj

Najveći financijski skandal u povijesti Austrije od kraja Drugog svjetskog rata ušao je u jedan od završnih činova. Bankarska i financijska grupacija Hypo Alpe Adria, koju je Austrija 2009. bila prisiljena nacionalizirati da bi izbjegla njezin kolaps, prikupila je obvezujuće ponude kupaca zainteresiranih za kupnju mreže Hypo banaka u jugoistočnoj Europi.

Rok za predaju ponuda istekao je u petak 9. svibnja, a od sljedećeg tjedna počinju pregovori s ponuđačima. Nitko zasad ne otkriva tko su ponuđači, koliko ih je točno i koje iznose nude, no neslužbeno smo jučer doznali da je pristiglo više ponuda i kako se većina njih odnosi za kupnju čitave mreže u paketu, a ne banaka po pojedinim zemljama.

Od nacionalizacije banke do danas austrijski porezni obveznici platili su više od šest milijardi eura, otkriva austrijski vicekancelar i ministar financija Michael Spindelegger s kojim smo razgovarali prošlog tjedna u Bruxellesu. A konačan trošak znat će se tek za koju godinu.

Sada je za Austriju bitno da proda zdrave dijelove banke u jugoistočnoj Europi, koji čine 8,5 milijardi eura u ukupnoj aktivi bankarske grupe. Austrijski dio banke već je prodan, dijelovi u ostalim zemljama ugašeni su ili u procesu gašenja, a sve nezdrave aktivnosti banke, svi rizični plasmani i nenaplativa potraživanja, prebacuju su u novu, tzv. lošu banku koja će se postupno likvidirati.

Iz mreže u JI Europi u tzv. lošu banku u Austriji prebacuju se nenaplativi krediti ukupno vrijedni 8,2 milijarde eura. To su sve podaci aktualne uprave koji su objavljeni u austrijskim i europskim medijima.

Austrija je pokušavala odgoditi neizbježnu prodaju Hypo mreže u JI Europi što je dulje moguće, nadajući se da će gospodarski oporavak podići i vrijednost te mreže, no Europska komisija dala je Austriji jasan rok da proda ili pokrene gašenje svih dijelova Hypo grupe do sredine 2015. godine.

Austrijski vicekancelar i ministar financija Michael Spindelegger u razgovoru za Večernji list otkriva ono što u ovom trenutku u procesu prodaje može javno otkriti.

Prodajete li dijelove Hypo banke u jugoistočnoj Europi zasebno po zemljama ili u paketu kao mrežu?

Ovisi o tome tko je zainteresiran za kupnju čitave mreže i tko je zainteresiran za kupnju samo jednog dijela. Već sada vidimo da postoje zainteresirani za kupnju čitave mreže. Naravno, takva ponuda nama bi imala prioritet, ali detaljno ćemo analizirati ponude i zatim odlučiti. Ono što u ovom trenutku mogu reći jest da postoji velik interes, puno je ponuđača, i to je dobar znak. Jer to je dobra banka, u Hrvatskoj i u drugim zemljama zapadnog Balkana.

Možete li nam reći tko su zainteresirani kupci?

Ne mogu reći tko što nudi jer to je proces tijekom kojega ne smijemo otkrivati tajne detalje. Ali smatram da su to vjerodostojni ponuđači i siguran sam da ćemo vrlo brzo naći nekoga tko je voljan kupiti čitavu mrežu ili jedan njezin dio.

Definitivno, dakle, očekujete da će do sredine 2015. sve Hypo banke u jugoistočnoj Europi – u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori – biti prodane?

Da, naravno. Europska komisija dala nam je krajnji rok do sredine sljedeće godine, do kada sve moramo prodati. Ali siguran sam da ćemo finalizirati taj proces i prije, već do kraja ove godine.

Vjerodostojan partner

Predsjednik uprave čitave grupe Hypo Alpe Adria International nedavno je rekao da je knjigovodstvena vrijednost balkanske Hypo mreže oko 500 milijuna eura. Je li to cijena koju očekujete da ćete dobiti u prodaji?

Ne mogu vam reći detalje o cijeni, ovisi o tome tko će koliko ponuditi. Možete biti sigurni da vodimo vrlo ozbiljan proces i da nećemo prodati nekome tko nije vjerodostojan i ozbiljan. Novi vlasnik dijela ili čitave Hypo mreže u JI Europi nastavit će raditi s ljudima u Hrvatskoj i drugim zemljama kao i prije.

Ovo jest jedan od najvećih primjera propasti jedne banke, ne samo u Austriji nego i šire u srednjoj Europi. Koliko su austrijski porezni obveznici dosad platili za nacionalizaciju HAAB-a i podmirivanje gubitaka?

Dosad smo potrošili više od šest milijardi eura. Imamo puno kredita koji sada ne donose prihod, ali na kraju procesa, kad sve bude prodano, imat ćemo završni račun i tada ćemo zaista moći reći koji je to trošak bio za Austriju. Mogu predvidjeti kako će trebati još puno godina da prodamo različitu imovinu. Naša je odluka da ćemo prvo sada prodati mrežu banaka u Hrvatskoj i drugim zemljama JI Europe, zatim ćemo ostatak banke prebaciti u posebnu, tzv. lošu banku u Austriji.

Jeste li razmatrali mogućnost da ne stvarate lošu banku i očuvate zdrave dijelove, nego da dopustite da sve zajedno bankrotira i tako nametnete trošak ulagačima u obveznice te banke ili bivšim vlasnicima?

Raspravljali smo o raznim opcijama, ali odlučili smo očuvati banku tako što razdvajamo jedan dio, koji dobro funkcionira i koji želimo prodati, od drugog dijela, tzv. loše banke u koju se prebacuju loši plasmani. Tu odluku donijeli smo nakon dugih razgovora u vladi i u austrijskom parlamentu. Smatram da je to mudra odluka.

Hoće li, dakle, bivši vlasnici Hypo banke, bavarska banka BLB i savezna država Koruška, podmiriti dio troškova restrukturiranja banke?

Prvo, Austrija će učiniti što je obećala. Svi koji su ulagali u obveznice ove banke dobit će natrag svoj novac. To nije problem. Oni koji su davali rizičan kapital banci, to je druga priča. U ovom trenutku želimo pregovarati s njima jer smatram da je nužno da i oni sudjeluju u podmirivanju gubitaka koje podmirujemo posljednjih godina.

Država nije dobar vlasnik

Kažete da mreža Hypo banaka u JI Europi predstavlja dio grupe koji još uvijek dobro funkcionira. Ipak, knjigovodstvena je vrijednost vrlo niska u usporedbi s vrijednošću prije krize. Pola milijarde eura prilično je mali dio od, primjerice, 8,5 milijardi, koliko se govori da iznosi aktiva/imovina mreže u JI Europi. Jeste li zadovoljni tom razlikom?

Ne, nisam zadovoljan. Ali kriza je pogodila sve zemlje, sve institucije, i to moramo imati na umu. Nadam se da će Hrvatska i druge zemlje JI Europe ponovno postići gospodarski rast i prosperirati, što će stvoriti dobre uvjete za rast vrijednosti banke u budućnosti. Također, moramo znati da država kao vlasnik banke nije najbolje rješenje. Banke trebaju biti privatne institucije koje se nalaze u tržišnom natjecanju s drugima. Ovo je za Austriju bila posebna situacija u kojoj smo 2009. Hypo pretvorili u državnu banku, no sada moramo finalizirati taj proces.