Monetizacija autocesta mogla bi ispasti win-win situacija i za obvezne mirovinske fondove i za Vladu. Više izvora iz OMF-ova potvrdilo je Večernjem listu da su spremni za monetizaciju autocesta izdvojiti 600 milijuna eura, a u akciju preuzimanja kontrole nad upravljanjem autocestama ušla bi koordinirano sva četiri mirovinska fonda. U Vladi su oduševljeni takvom ponudom OMF-ova i visoko pozicionirani članovi Vlade priznaju da bi kombinacija OMF-ova i strateškog partnera bila i dobra politička poruka, što je dodatni benefit financijskoj strani tog projekta.
Odluka u studenome
Najveće je pitanje tko će biti strateški partner koji bi trebao za domaće autoceste izdvojiti 2,4 milijarde eura. Otvoreno se nude iz investicijskog fonda Macquarie, jednog od najvećih ulagača u infrastrukturne projekte u svijetu, čiji je interes za Hrvatsku aktualan još iz vremena bivše vlade. Ozbiljan igrač je i Goldman Sachs, koji bi u projekt ušao s Allianzom, a kao treće ime sramežljivo se spominje francuski Antin, koji bi u konzorcij uzeo tvrtku za upravljanje Vince, a spominju se i turski investitori. Odluka mora biti donesena do sredine studenoga, do kada se, prema uvjetima natječaja za monetizaciju, moraju predati prve ponude. Domaći mirovinski fondovi još nisu odlučili o tome tko će biti partner u monetizaciji jer se još pregovora. Iako izvori tvrde da nemaju favorita, priznaju da su pregovori najozbiljniji s trima partnerima koje smo spomenuli. A zašto bi to bio posao za građane i Vladu?
Prvo, tri milijarde eura izravnih prihoda znatno bi smanjilo javni dug, za 7 do 8 posto BDP-a, i time bi se olakšala pozicija Hrvatske, koju čekaju teške reforme i rezovi u sklopu procedure prekomjernog deficita koju će nam nametnuti Europska komisija, a građani bi profitirali velikom zaradom njihovih mirovinskih fondova, što potencijalno znači i veće mirovine u budućnosti. Nitko se ne usudi projicirati prinose, odnosno stope zarade, ali OMF-ovi uvjeravaju da će zarada biti puno veća nego na dugu države.
Prinos najmanje 6,5 posto
To znači da bi prinos iznosio minimalno 6,5 posto, a neki optimistično najavljuju oplođivanje novca uloženog u autoceste i za više od 10 posto. To je projekcija temeljena na pretpostavci da će se novim koncesionarima autocesta dopustiti nadzor troškova, odnosno racionalizacija poslovanja pa će promet rasti s obzirom na potencijale logističkog sektora u Hrvatskoj i turizma.