Misija MMF-a objavila je zaključnu izjavu za našu zemlju u kojoj se osvrće na paket mjera hrvatske Vlade te procjene gospodarstva u sljedećem razdoblju.
U MMF-u tako očekuju da će se gospodarska aktivnost popraviti u drugoj polovici sljedeće godine.
- Očekuje se da će potrošnja i ulaganja privatnog sektora oslabjeti zbog pada raspoloživog dohotka i dobiti, daljnjeg povećavanja nezaposlenosti, oskudne raspoloživosti kredita i visoke razine zaduženosti privatnog sektora. Stoga je vjerojatno da će oporavak – uglavnom potaknut neto izvozom i obnavljanjem zaliha – biti krhak. Ukupno gledajući, očekuje se da će rast gospodarstva u 2010. biti nula posto, a prosječna inflacija oko 2 posto – kažu u MMF-u.
Očekuje se nadalje da će manjak na tekućem računu platne bilance ostati uglavnom nepromijenjen.
Vanjske ranjivosti su i dalje velike, također je visok i vanjski dug, a potrebe za inozemnim financiranjem u 2010. znatne. Dosad je kontinuirana potpora inozemnih matičnih banaka potpomogla ublažavanju pritisaka na računu kapitalnih transakcija. Ipak, Hrvatska je i dalje izložena općim rizicima zaraze koji proizlaze iz negativnog raspoloženja na tržištima u regiji, što bi moglo dovesti do pooštravanja financijskih ograničenja. U takvom je okružju neophodno pomno pratiti uvjete likvidnosti u bankovnom sustavu.
Planirane izmjene poreza na dohodak, ranije ukidanje poreza solidarnosti i rast donekle slabiji od predviđenog negativno će utjecati na prihode. Članovi misije stoga predviđaju da će manjak proračuna opće države dosegnuti 3,6 posto BDP-a u 2010. Premda su članovi misije svjesni dobrih strana planiranog smanjenja stopa poreza na dohodak s obzirom na to da su one visoke u odnosu na stope u zemljama usporedivih značajki, ograničen prostor za djelovanje fiskalne politike i velike potrebe za financiranjem pokazuju da bi najprije trebalo provesti konsolidaciju rashoda i strukturne reforme. Očekuje se da će financijski jaz javnog sektora biti znatan, ali održiv, s obzirom na nedavnu snažnu potražnju za državnim vrijednosnim papirima. Financiranje je ipak izloženo tečajnom riziku i riziku refinanciranja.
Dodatni rizici proizlaze iz vjerojatne aktivacije državnih jamstava te mogućeg podbačaja prihoda ako recesija potraje dulje nego što se očekuje. Iako mjere za poticanje kreditne aktivnosti uključuju osigurače koji sprječavaju ublažavanje uvjeta za odobravanje kredita, potrebno je osigurati pomni nadzor kvalitete odobrenih kredita. Povrh toga, posebnu pozornost treba posvetiti fiskalnim rizicima koji proizlaze iz rasta potencijalnih obveza države. S obzirom na usporeni početak provedbe programa za poticanje kreditne aktivnosti, članovi Misije savjetuju da se u kratkoročnom razdoblju monetarna politika dodatno ne ublažava jer je povjerenje još uvijek krhko, a financijski su izgledi podložni rizicima.
Nadalje, predloženi program da se dugovanja koja neka poduzeća u poteškoćama imaju prema državi zamijene udjelom države u njihovu kapitalu, ne bi trebao narušiti napore da se provede planirana privatizacija i treba ga primijeniti samo u poduzećima koja imaju ostvarive planove restrukturiranja.
Procjene nadalje pokazuju da bi se uz nepromijenjene politike proračunski saldo opće države zadržao na razini iznad 3,5 posto BDP-a tijekom srednjoročnog razdoblja i da bi se javni dug povećao na 44 posto BDP-a do 2015. Ako mu pribrojimo postojeće stanje potencijalnih obveza, ukupni bi dug javnog sektora dosegnuo 60 posto BDP-a. Stoga bi tijekom srednjoročnog razdoblja bilo primjereno provoditi fiskalnu konsolidaciju kojom bi se ukupni proračunski saldo sveo na nulu, a udio javnog duga u BDP-u krenuo silaznom putanjom.
MMF poziva hrvatske vlasti da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu čim prije. One obuhvaćaju smanjenje veličine javne uprave, dovršetak reforma vezanih uz mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ubrzavanje privatizacije i reformu zakona o radu s ciljem uvođenja veće fleksibilnosti na tržište rada i participacije radne snage. Tek bi se nakon provedbe tih reformi stvorio prostor za smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, što bi trebalo pomoći daljnjem poticanju dugoročnog rasta.
Odluka da se donese Zakon o fiskalnoj odgovornosti korak je u pravom smjeru i stoga potičemo hrvatske vlasti da si za cilj postave ciklički prilagođeni proračun sa saldom nula - zaključuju u MMF-u.
Ako ce gospodarski rast biti 0%-bit ce to \"puna saka brade\"...MMF-ovci: sanjajte i dalje, laku noc :-)! Reci cu to jos 100 puta: uzalud vam trud sviraci, hrvatska ekonomija je ko hobotnica...nema kicme!