Nekretnine

Mogu li sindikati, Holding i banke oživjeti zamrlo tržište stanova

Foto: Patrik Macek/Pixsell
Mogu li sindikati, Holding i banke oživjeti zamrlo tržište stanova
23.08.2010.
u 08:00
Rast stambenih kredita u lipnju, kad je odobreno 1,3 mlrd. kn kredita, stručnjaci ne žele prejudicirati kao trend, no iznenadio je bankarsku industriju.
Pogledaj originalni članak

Problemi na tržištu nekretnina, koji građevinare muče dovoljno dugo da ih dovedu na rub bankrota, mogli bi se konačno ublažiti.

Osim povoljnijih ponuda banaka i graditelja, kao i trenda laganog pada kamata, odvijaju se još dvije paralelne akcije: Zagrebački holding priprema ofenzivni plan koji bi pomaknuo prodaju stanova u naselju Sopnica-Jelkovec, a Matica hrvatskih sindikata najavila je kupnju čak 800 stanova za svoje članove.

Ta tri momenta mogla bi oživjeti zamrlo tržište stanova, ponajprije novogradnje. No, faktor rizika, kad su posrijedi banke, jest opasnost od uvođenja poreza čiji bi trošak jamačno prelile na klijente kroz veće kamate i ostale troškove kreditiranja.

Rast kredita

Rast stambenih kredita u lipnju, kad je odobreno 1,3 milijarde kuna kredita, stručnjaci ne žele prejudicirati kao trend, no iznenadio je cijelu bankarsku industriju.

Za projekt Sopnica-Jelkovec, koji dosad nije pokazivao znakove života, Zagrebački holding upravo razrađuje akcijski plan prodaje koji uključuje smanjenje cijena i njihovu diferencijaciju prema katovima i drugim karakteristikama.

– Prodaja stanova u Sopnici nam je top-prioritet. Neprodano je više od 600 stanova. Jedna od opcija je suradnja s ministarstvima koja imaju politiku zbrinjavanja svojih djelatnika, a realno je da ćemo i spustiti cijene stanova, za što ćemo tražiti suglasnost nadležnih tijela – otkriva Dušan Viro, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga.

Sindikalni stanovi

Vilim Ribić, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata, ističe da predbilježbe za kupnju već traju, kao i pregovori o povoljnijem kreditiranju s bankama. Gotove su predbilježbe za 120 stanova koje gradi Strabag u naselju Špansko-Oranice, a druge dvije lokacije su Medarska ulica na Rudešu, u kojoj ih gradi Poyel, i Središće, gdje je graditelj Feal.

– Kupnja 800 stanova za članove sindikata imat će kratkoročan pozitivan utjecaj na tržište nekretnina, ali s obzirom na izostanak detaljnijih planova takvog projekta, nemoguće ga je komentirati. U slučaju naselja Sopnica-Jelkovec treba biti svjestan problema koji potvrđuju da građani danas imaju puno veću mogućnost izbora i odabira nekretnine nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina – komentirao je Tomislav Krpan, prokurist Splitske banke.

Osim nepovoljnih gospodarskih trendova, smatra da bi i najavljeno oporezivanje nekretnina moglo povećati ponudu stambenog prostora te stvoriti dodatne pritiske na pad cijena.

– Jedno od mogućih rješenja aktualnog stanja moglo bi biti i uređivanje tržišta najma, za što su potrebni i određeni potezi države, primjerice, motiviranje investitora kroz određene izmjene u poreznom sustavu – predlaže Krpan.

Dodaje da je rast stambenih kredita u lipnju pozitivno iznenadio, ali bi bilo preoptimistično govoriti da se radi o značajnijem dinamiziranju prodaje na tržištu nekretnina.

Naime, na rast kunske protuvrijednosti kredita vidljiv utjecaj došao je od osjetnijeg slabljenja kune u odnosu na švicarski franak, oko 6,5 posto tijekom lipnja. Vjeruje da će se slaba potražnja za stambenim kreditima nastaviti i u idućem razdoblju, što bi trebalo dovesti do nastavka trenda laganog pada kamatnih stopa zbog visoke konkurencije.

– Ipak, takav trend mogle bi odgoditi najave uvođenja poreza na banke, kao i dalje povišeni rizik plasmana. Međutim, moramo biti svjesni da oporavak prodaje na tržištu nekretnina ne ovisi primarno o cijeni stambenog kvadratai kredita, već ponajprije o dinamici oporavka gospodarstva i zaposlenosti. Za usporedbu je moguće uzeti tržište automobila koje, bez obzira na padcijena vozila u Hrvatskoj i različite promotivne akcije, i dalje bilježi dvoznamenkasti pad prodaje. Nadalje, promatramo li domaće tržište rada, primijetit ćemo da je najveći rast nezaposlenosti zabilježen u segmentu mlade radne snage, a upravo je to ciljana skupina kupaca kako investitora, tako i države kroz pokušaje poticanja kupnje prvog stana - zaključuje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

DU
Deleted user
08:24 23.08.2010.

Nevezano uz neizvjesno stanje na tržištu nekretnina, ali nije li paradoksalno da Grad Zagreb s jedne strane ima na tisuće stanova (većinom u užoj gradskoj jezgri) za koje se bukvalno ne zna tko u njima stanuje i tko to plaća ili ne plaća, a s druge strane se nadmeću s investitorima u sferi stanogradnje i grade još jedno cijelo stambeno naselje na trošak gradskih sredstava. I naravno da muku muče s prodajom tog stambenog prostora kad iz aviona razvidno da nisu u stanju gospodariti ni s tzv. gradskim stanovima. I da li je to, investiranje u nekretnine, uopće u užem popisu djelatnosti za koje su oni ovlašteni trošiti novac prikupljen gradskim nametima!?

VI
Vito
08:41 23.08.2010.

Može li novinar otiči u zgrade na slici uz članak i slikati ih točno u podne? Zbog čega? Da građani vide koliko ima sunca u tom, zgradama okruženom, prostoru. Nead su stari arhitekti i urbanisti gradili kuće, zgrade, cijela naselja, tako da u zimskom razdoblju najniži stanovi budu osvjetljeni tijekom dana suncem, a ne da budu u sijeni. Pogledajte Ilicu. najviše zgrade su dvokatnice, a rijetke su trokatnice. Tek nakon nestanka pameti i razumijevanja arhitekture i urbanizma, počele su gradnje viših kuća kako bi se zaradilo na štetu zdravlja i ugodnog života. Koliko su visoki stanovi u zgradama na slici uz tekst? 2,5m ili 2,1m? Za štetu zraka u stanu izgrađene su prostorije u kojima se može stanovati, ali se mora trošiti struja kako bi se moglo koliko toliko disati zrak primjerene temperature. Da, možda su debeli zidovi od 0,6m do 1m i stropovi od 3m do 4m visine skupi i uzimaju prostor, ali se u takvim stanovima ne mora trošiti struja za ugodan zrak. A tko je na dobiti? Graditelj, nikako kupac. Jednom sam izračunao koliko košta materijal za 20 četvornih metara građevine u vlasništvu grada Zagreba, točnije za 60 kubičnih metara zidova koji tvore tih 20 četvornih metara prostora. Ispalo je da materijal za sve košta 12.000 kuna. A grad azgreb takav objekt prodaje po 15.000 jedan (1) četvorni metar. U to nisam uračunao isti prostor s druge strane napravljenog izda. Što znači da slijedeća prostorija koja se gradila iz prvu postaje automatski jeftinija za cijenu zida koji ih razdvaja. Dodajte toj računici katove pa će te vidjeti kako nas mafijaši pljakaju i na koji način \"peru novac\" dobiven na sumnjivi način za vrijeme dok su branitelji branili Hrvatsku. Zakon je 2000. godine odredio da svaki stan u ovakvim zgradama ima svoj vodomjer. Ne pomoćni vodomjer, već pravi vodomjer koji je izravno spojen na javni gradski vodovod. No pljačkaši u Zagrebu su to zaobišli zakonom o izuzeću zagreba iz tog zakona. Tako da u Zagrebu morate potpisati ugovor o pristanku na priključak pomoćnog vodomjera. Na taj način morate plaćati vodu koju niste potrošili, jer \"vodovod\" naplaćuje vodu koja je potrošena na glavnom vodomjeru i zatim raspoređena po stanovima. Za plaćanje svoje potrošnje morate na sud, a budući ste potpisali pristanak - ucjenu sami ste si krivi.

VI
Vito
09:05 23.08.2010.

mikrogrizzly - nisi čuo za građevinsku mafiju? Grad Zagreb \"ne zna\" za 400 stanova tko u njima stanuje, što su novinari otkrili i pitali njihovu službu pred kamerama. Zatečena činovnica im nije znala odovoriti i na tome je ostalo. Naime, grad Zagreb je objavio službeni popis stanova u \"njihovom\" vlasništvu. Na to su novinari krenuli u akciju privjere i pronašli 400 stanova koji su zauzeti, u njima se živi, ali nitko ne zna tko u njima živi, jer na vratima i na zvonima nema ništa, a kakvi smo susjedi, ne poznamo se osobno. Zatim je tu i pristup informacijama izravno uključen u podjelu upravljanja tim gradskim stanovima na jednostavan način, malo teže dokaziv, ali 100 % učinkovit. Moj broj stanova kojim a upravljam sjedeći u gradskoj upravi je određen lojalnošću prema šefu. Zaradu dijelimo, a budući se radi o kriminalu, nema govora da će netko \"propjevati\" kako gradska uprava \"dila\" sa stanovima i ubire stanarinu za osobne potrebe. Samo razmislite zbog čega gradonačelnikov \"kontrolni ured\" sve kriminalne radnje predaje gradonačelniku, a ne USKOK-u ili DORH-u? Gradonačelnik dobije kriminalnu radnju u ruke i onda ju prilagodi zakonimapa tek zatim sve odlazi \"nadležnim tijelima koji rade svoj posao\". Nije istina? Kako se onda u 21. stolejću, u vrijeme kad se i računi objedinjuju putem računalne mreže, ne može saznati tko gdje stanuje u gradskim stanovima? GSKG upravlja s preko 150.000 stanova i svima šalje elektronski obrađene račune. Kako onda objasniti da ne znaju kome u tih 400 stanova šalju račune i tko ih plaća, a računi su točno odfređeni imenom i prezimenom ili tvrtkom. Jedino mafijaškim postupkom zloporabe službenog položaja u privatne svrhe i pljačke. Ne treba zaboraviti da je gradonačelnik osobno potpisivao ugovore o najmu na dvije godine i zastari plaćanja tog najma na godinu dana. A tko kontrolira te i takve ugovore i plaćanje istih? \"Kontrolni ured\"? Da, vrtimo se u pljakaškoj organizaciji koja je ozakonila bespravnu gradnju i tako si osigurala biračku masu na najvišem stupnju.