U organizaciji tvrtke CAPAROL Hrvatska, članice Saveza za energetiku Hrvatske, i pod medijskim pokroviteljstvom portala croenergo.eu, održati će se hrvatsko-njemački stručni simpozij na temu "PASSIVHAUS – iskorak u održivu gradnju" s gostovanjem uvaženog prof.dr. Wolfganga Feista.
Stručni simpozij će se održati 15.05. u smaragdnoj dvorani hotela Regent Esplanade, a uoči održavanja simpozija donosimo zanimljivi intervju s dr. Feistom, voditeljem Instituta za pasivne kuće u Darmstadtu, nezavisnom istraživačkom institutu koji razvija posebno energetski učinkovite građevne elemente, komponente i zgrade. Svojim standardom za pasivne kuće ovaj je Institut pokazao da se danas može ostvariti i visok stupanj ugodnosti korištenjem vrlo niske količine energije...
Wobau Report: Koliko pasivnih kuća ima u Njemačkoj i kako će se razvijati trend prema pasivnoj kući?
Feist: Ne znamo sasvim točan broj pasivnih kuća, jer nema službene statistike, a već dugo ne brojimo sve novoizgrađene projekte. Nije sigurno niti da znamo za svaki projekt, jer svaki investitor i svaki arhitekt može izgraditi pasivnu kuću. Svi projektni dokumenti su javno objavljeni, a za to potrebna pomagala su dostupna. Sigurno je da trenutno ima nekoliko tisuća pasivnih kuća, a trend je i dalje u porastu.
Wobau Report: Koliko je jedna pasivna kuća skuplja u usporedbi sa novogradnjom koja za grijanje troši 7 litara/m2?
Feist: Na to se ne može paušalno odgovoriti nekom brojkom ili postotkom, jer to ovisi o tipu, veličini i obliku zgrade. U prosjeku je investicija (čisti troškovi gradnje) kod projekata koje smo mi procijenili bila otprilike osam posto viša nego kod konvencionalne gradnje. Što je veće iskustvo arhitekata sa standardom za pasivne kuće, to niža ispadne dodatna investicija. Jedan dio investicije se ulaže za prozračivanje odnosno ventilaciju stana, a to znači bolju kvalitetu zgrade.
Wobau Report: Što su komponente pasivne kuće?
Feist: Pasivnim kućama je potrebna tek jedna četvrtina energije za grijane potrebne u standardnim novogradnjama. To se postiže posebno dobrom toplinskom izolacijom, odličnim prozorima i visokim stupnjem dobitka na toplini. Veliko poboljšanje učinkovitosti te vrste funkcionira uspješno samo onda ako korištene komponente u svim aspektima imaju kvalitetu potrebnu za pasivnu kuću – primjerice omotač zgrade u kojemu ne postoje toplinski mostovi kad se radi o povezanom sustavu za toplinsku izolaciju. Komponente koje prolaze stroga ispitivanja tih svojstava pa stoga omogućuju uspješnu gradnju pasivnih kuća u praksi, mogu od Za- voda za pasivne kuće dobiti oznaku kao "Komponente prikladne za pasivne kuće". Zbog ovako visoke razine zahtjevnosti u Srednjoj Europi trenutno postoje prozori, kućna vrata, izo-sustavi i uređaji za obnavljanje topline koji su energetski najučinkovitiji u svijetu.
Wobau Report: Mogu li se i stare građevine modernizirati u pasivne kuće? Koliko to stoji? Koliko je to ekonomično?
Feist: Već postoje primjeri starih građevina moderniziranih u pasivne kuće. Što se tiče modernizacije, naša je preporuka da se tim povodom stare građevine opreme najboljim mogućim komponentama (na primjer s komponentama za pasivne kuće). Pritom na kraju ne mora uvijek iz toga proizaći pasivna kuća. Time se postiže velika ušteda na energiji i osjetno bolja ugodnost stanovanja. Ostvariva ušteda je većinom oko faktora 10 u odnosu na prvobitno stanje. Troškovi još više nego kod novogradnje ovise o dotičnoj zgradi i njenom stanju u smislu gradnje. Zgrada koja je svježe modernizirana neće odmah ići u rekonstrukciju. Stoga je naš savjet: ako je potrebno saniranje, uvijek staviti dobru toplinsku izolaciju. To je uistinu ekonomično, kao što smo već dokazali u jednoj novoj studiji. To važi i za izoliranje kod izgradnje krova, za nove prozore i nove uređaje za grijanje. "Kad se već radi, onda kako treba" je deviza. Mnogi se ljute uz ovakav rast cijena energije što takvu priliku nisku iskoristili za uštedu na troškovima.
Wobau Report: Koji standard za štednju energije ima smisla ekonomski i ekološki kod moderniziranih starih građevina?
Feist: Najviše smisla tim povodom ima ostvarenje optimuma u poboljšanju učinkovitosti. Kad se već ugrađuju novi prozori, onda su danas ekonomski optimalna troslojna stakla za toplinsku zaštitu, a najekološkije rješenje su trostruka stakla već od prije. Kad se već fasada sanira ili obnavlja, onda se ne bi trebalo štedjeti na debljini izo-materijala. Toplinska zaštita bi danas trebala biti na U vrijednostima između 0,14 i 0,18 W/m2 K. Udobno i djelotvorno prozračivanje stana bi isto tako trebalo biti sastavnim dijelom buduće modernizacije. Time dolazimo na to da svaku pojedinu komponentu treba optimalno poboljšati, a to, ovisno o starosnom razredu i tipu zgrade, dovodi do različitih standarda koji se odnose na potrošnju energije. Čak i kad vanjsko izoliranje kod zgrada sa dragocjenim ili zaštićenim fasadama ne bi bilo moguće, točnim analizama i primjerima smo ipak pokazali da se gotovo uvijek može ostvariti "kuća od 5 litara" (još uvijek faktor 4 u odnosu na današnji prosjek kod starih građevina). Najveći dio zgrade se ipak može puno bolje modernizirati – primjeri o kojima smo mi vodili brigu su svi u rasponu od 1,5 do 2,5 litre po kvadratnom metru stambene površine; to je skoro faktor 10 u odnosu na staro stanje. Da to funkcionira u praksi i da smo to višestruko dokazali djeluje jako umirujuće u pogledu razvoja događaja na tržištima energije širom svijeta.
Wobau Report: Je li kuća sa uštedom na energiji model budućnosti?
Feist: Najveća efikasnost u korištenju energije i dobivanju energije iz obnovljivih izvora, ukoliko je to ekonomski prihvatljivo – to je moto za budućnost. Ponovo se tu, ovisno o tipu kuće (i orijentaciji) individualno dolazi do različitih standarda; pojedine kuće s energetskim dobitkom će pritom imati energetsku bilancu nula, ali će biti i kuća s 1 do 3 litre. Odlučujuće je da se u nekoj regiji s energijom postupa onoliko učinkovito koliko je to prihvatljivo da se pritom stvara pristojna količina obnovljive energije - to se uostalom ne mora bezuvjetno događati na ili u zgradama; poljoprivreda i šumarstvo mogu dati svoj prilog sa bio-gorivima. Poboljšanje energetske učinkovitosti je pritom gospodarski naročito privlačan doprinos. Posebno zanimljivo kod energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je da oboje prije svega počivaju na stvaranju regionalne vrijednosti. Pored osiguranja opskrbe energijom, ove tehnologije daju doprinos i rastu gospodarstva i tržišta rada.
Wobau Report: Kako brzo se amortiziraju izdaci za komponente za pasivne kuće kod neke stare zgrade?
Feist: Ne amortiziraju se "brzo" – "brzo" može lakovjernog investitora učiniti siromašnim ako padne na pretjerana obećanja kod ulaganja. Ima stvari koje se amortiziraju u roku od dvije godine ("brzo"), ali propadnu ili se pokvare već nakon jedne godine ("još brže"). Molim da mi oprostite za ovu polemiku, ali takva varljiva nada u brzi dobitak, to je jedno od glavnih zala sadašnjosti. S komponentama energetske učinkovitosti je to posve drukčije. Ovdje se ne može raditi o brzim dobicima, već se radi o dugotrajnoj povoljnoj opskrbi povezanoj s ugodnim stanovanjem. To se može odvijati na dva načina: ili, tako da se korisnik izloži hirovima tržišta energentima i dalje plaća rastuće troškove grijanja iz godine u godinu, tako da u ruke uzme nešto novca kako bi zgradu energetski poboljšao. Čak i tada postoje godišnji troškovi, oni za kamate i otplatu. Ipak, ti troškovi kapitala su većinom već od početka, a u najmanju ruku po trajanju, niži od troškova koji se inače izdvajaju za gorivo. U tim okolnostima se računa mjera energetske učinkovitosti. Danas je to, uz niske kamate i brojne posebno povoljne ponude, slučaj baš kod financiranja modernizacije uz dobro planirani proces.
prof.dr. Wolfgang Feist, pionir koncepta pasivne kuće
Vijesti iz svijeta energetike, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša pratite na portalu www.croenergo.eu