Europsko tržište kanabisa do 2028. godine vrijedit će oko 123 milijarde eura, čak i u slučaju da većina zemalja i dalje zadrži nepovoljne zakone po pitanju indijske konoplje ili marihuane, objavio je ovih dana Strain Insider. Iako je Sjeverna Amerika trenutačno najveće tržište medicinskog kanabisa na svijetu, na krilima wellness trendova i sve prihvaćenije medicinske uporabe proizvoda od kanabisa Europa će je, prema predviđanjima, s oko 35,4 mlrd. eura prometa već 2024. prešišati za milijardu.
No i industrijska konoplja, koja desetljećima generira široki spektar, više od 25.000 različitih proizvoda za građevinsku, avionsku, farmaceutsku, kozmetičku, tekstilnu, prehrambenu i ine industrije, posljednjih godina ima svog aduta, koji je možda i poželjniji od marihuane. Nakon što su kao “superhrana” u modu ušle sjemenke i ulje industrijske konoplje, na kojima prehrambena industrija mueslija, keksa, čokolade, tjestenine... bere sve veću zaradu, najnoviji hit je CBD kanabinoid iz konoplje koji, za razliku od THC-a, nema psihoaktivno djelovanje i ne uzrokuje omamljenost.
Stil života
Ponavlja se kako CBD nije čudesan lijek, ali sve više studija tvrdi da CBD uspješno ublažava kroničnu bol, tjeskobu, depresiju i migrene, kao i bolesti poput epilepsije, Crohna i slično. Povoljno djeluje i na poboljšanje pamćenja i koncentracije te pomaže kod mučnina i povraćanja, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, reumatskih stanja, multiple skleroze, malignih bolesti..., a kako je učinkovita, visoko probavljiva i općenito sigurna komponenta konoplje jer djeluje na periferni živčani sustav, sve popularniji je i kao stil života i wellness proizvoda.
Široko rasprostranjen u Europi, CBD se tako može pronaći u trgovinama duhana i isparivača, odnosno e-cigareta, ljekarnama, a u nekim zemljama i u supermarketima, čak i kupiti na Amazonu. Prema izvješću koje je objavio Orion Research, europsko tržište CBD-a trenutačno vrijedi oko 450 milijuna eura, što je oko 30% globalnog tržišnog udjela, a predviđa se da će mu vrijednost u Europi do 2023. biti veća od 1,5 milijardi.
Iako je CBD prisutan u različitim sojevima kanabisa, 90% ga na tržištu EU dolazi iz industrijske konoplje, doznajemo od Josipa Plaveca iz velikogoričke tvrtke Herbio koja se bavi proizvodnjom hladno prešanih, nerafiniranih ulja i brašna te sjemenki industrijske konoplje.
– Moram priznati da se u zadnjih godinu dana potražnja za CBD proizvodima u Hrvatskoj utrostručila. S obzirom na to da još nije dovoljno medijski popraćen, u nas priča o CBD-u očito ide usmenom predajom, što znači da su korisnici više nego zadovoljni – objašnjava Plavec, koji posebice ističe učinak CBD-a na hormon sreće (serotonin) te na jedan od najvećih problema današnjice – stres.
– Također, CBD je jako dobar za imunitet, djeluje protuupalno i pomaže u prevenciji težih bolesti. U SAD-u i Kanadi koriste ga i u liječenju djece s epilepsijom, već desetak godina. Najviše se prodaju CBD kapljice i CBD smola u različitim postocima, od 3% do 50%. Moram napomenuti da svi legalni proizvodi na tržištu, uključujući i naše, ne sadrže THC. Odnosno THC je uvijek ispod 0,2%, te samim time ne izaziva omamljenost kod korisnika. No kako na tržištu ima svega, upozorio bih građane da CBD proizvode kupuju od provjerenih dobavljača. Svaki dan svjedoci smo novih tvrtki koje ih nude s upitnom kvalitetom i po različitim cijenama, nadajući se lakoj zaradi – kaže Plavec.
Posebne regulacije
Osim ulja i smole, danas u svijetu postoje stotine proizvoda koji sadrže CBD – čajevi, čokolade, gumeni bomboni, lizalice, kolači, med, e-tekućine, energetska pića, voda, sokovi..., a široku primjenu ima i u kozmetici, od šampona, sapuna, paste za zube do krema, losina, balzama za usne ili preparata za suzbijanje akni. To nije iznenađenje, s obzirom na to da se i ulje sjemenki konoplje (ne samo CBD) već desetljećima koristi u kozmetičkim kremama i drugim proizvodima za osobnu njegu na koje je samo u 2017. otpalo čak 12% ukupne proizvodnje industrijske konoplje u Europi. K tome, proizvodi s konopljom i CBD-om popularni su i u svijetu kućnih ljubimaca. Konopljino ulje dobiva se iz konopljinih sjemenki, dok se CBD ulje dobiva ekstrakcijom cvjetova industrijske konoplje uz CO2 koji osigurava najveću kvalitetu CBD ulja.
– S obzirom na to da je za proizvodnju CBD-a potreban cvijet, tržište počinje od polja (seljaka). Ponosan sam što smo Hrvatsku uspjeli staviti na svjetsku kartu proizvodnje i izvoza sirovine za CBD. Proizvodnja raste iz godine u godinu, a razlog tome je njezina kvaliteta. Ove godine proizveli smo više od 3000 tona konoplje – napominje Plavec. Ističe kako u proizvodnji i brendiranju konoplje prednjače Česi. Malo tko se vratio iz Praga posljednjih godina a da nije barem kao suvenir kupio čokoladu, kekse, beherovku... s CBD-om, brendirane slikicama poznatog lista konoplje.
– Češka je liberalna zemlja iz koje dolaze neki od najvećih stručnjaka koji rade na istraživanju konoplje – dodaje naš sugovornik. Ipak, budućnost konoplje ga zabrinjava. Neke zemlje su CBD proglasile lijekom i samim time gurnule ga isključivo u ljekarne, a prijeti mu i opasnost od posebne regulacije s obzirom na to da ga je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) početkom ove godine svrstala u tzv. “novu hranu”.
– U ljekarnama će cijene CBD-proizvoda drastično porasti, što neće odgovarati građanima slabije platežne moći, a uvjeren sam da će kvaliteta biti ista ili čak lošija. Smatram da CBD treba biti dostupan svima i s obzirom na to da nije psihoaktivan ni zabranjen, ne vidim razlog za posebne regulacije. On je za mene u istoj kategoriji kao bilo koje drugo hladno prešano prehrambeno ulje, samo s puno više koristi za organizam – kazao je Plavec. Nada se kako u nas ni ubuduće neće biti posebne regulacije po tom pitanju “jer će Hrvatska na taj način privući investitore i postati oaza za proizvodnju i izvoz CBD-a po cijelom svijetu, što je velika prilika za hrvatsko gospodarstvo”.
Jadranka Boban Pejić, vlasnica bio&bio trgovina u Hrvatskoj, kaže kako oni u svojim trgovinama prodaju 30-ak različitih proizvoda koji sadrže CBD (ulja i kozmetičke proizvode).
– Proizvodi s CBD-om već su izvjesno vrijeme veliki hit i trend u svijetu pa sve više i hrvatskih građana poznaje te proizvode. Potražnja za proizvodima raste i najviše se traže ulja s 10 i 15% udjela CBD-a – napominje ona te dodaje kako su regulativni zahtjevi bitno drukčiji u različitim zemljama, pogotovo kad je hrana u pitanju. Kod nas to, primjerice, još k nije potpuno riješeno.
Nova hrana
– Sigurno da je u zemljama poput Češke u kojima je regulativa otvorenija moguće brendirati različite proizvode. Hrvatska bi mogla napraviti puno toga, no važno bi bilo omogućiti da hrana, tj. prehrambeni proizvodi smiju sadržavati CBD, kojeg je potencijal velik i sigurno će se u budućnosti sve više koristiti – kazala je Boban Pejić.
Svjetska zdravstvena organizacija lani je priopćila kako ne postoje javni zdravstveni rizici ili potencijali zloporabe čistog kanabidiola. Mnoge zemlje u EU dijele ovo mišljenje i dopuštaju prodaju, posjedovanje i potrošnju proizvoda koji se temelje na CBD-u. No prvenstveno je riječ o CBD-u iz industrijske konoplje, a ne iz indijske konoplje, s obzirom na to da sve države imaju stroga pravila o tome koliko THC-a smije biti u CBD proizvodima. Ograničenja su najčešće na 0,2 do 0,3%, no neki ne dopuštaju ništa iznad 0,05%, dok u rijetkim slučajevima CBD proizvodi uopće ne smiju sadržavati THC. No, nakon što je početkom 2019. godine EFSA poduzela drastičan potez i prehrambene proizvode koji sadrže kanabinoide svrstala u tzv. novu hranu, smatra se kako bi to moglo poremetiti europsko tržište CBD-a.
Iako smjernice EFSA-e nisu pravno obvezujuće za članice EU, prema njima bi i ekstrakti i svi proizvodi u kojima je CBD dodan kao sastojak trebali imati dopuštenje nacionalnog tijela za hranu. Prema izjavi stručnjakinje za zakone Nathalie Bougenies za Strain Insider, obično je potrebno tri godine da se “nova hrana” odobri. Stoga bi hrana s CBD-om, koja sadrži ekstrakte industrijske konoplje, na tri ili više godina mogla i nestati sa znatnog dijela europskog tržišta.
Scene koje su vas najviše iznenadile: Najveći hit bila je djevojka na parkiralištu
Možemo ali trebamo pernara za predsjednika