Hrvatska je tijekom 2009. godine smanjila stopu zaposlenosti 1,2 postotna boda, sa 57,8 na 56,6 posto, čime je učvrstila svoje mjesto među tri zemlje s najmanjom zaposlenošću u Europi.
Od 100 odraslih 56 radi
Za razliku od Danske ili Nizozemske u kojima od 100 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine radi njih 77, u Hrvatskoj ih je 56, a u zadnjima – Malti i Mađarskoj – 55. Kriza i gubitak radnih mjesta bili su pogubniji za muškarce jer se njihov udio u ukupnoj zaposlenosti smanjio gotovo 2,6 postotnih bodova, a udio zaposlenih žena čak se i blago povećao.
Među europskim se zemljama najveći lom dogodio u baltičkima, Irskoj i Španjolskoj gdje je stopa zaposlenosti pala za 4,5 do 7,7 postotnih bodova. Njemačka i Poljska uspjele su zadržati dostignutu stopu zaposlenosti i u kriznoj 2009. godini, a Luksemburg ju je čak i povećao.
Žene su i u Europi bolje prošle od muške radne snage, a Darko Oračić, analitičar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, koji je pratio najnovije trendove na tržištu rada, kaže da su muškarci gubili poslove zbog smanjenja građevinske aktivnosti i pada industrije. Oračić je uvjeren da se Hrvatska suočava s pojavom tzv. obeshrabrenih radnika, ljudi koji ne traže posao jer ne vjeruju da ga mogu pronaći ili čekaju da se vrate na prijašnji posao. U Hrvatskoj se zaposlenost u prerađivačkoj industriji smanjila 9,5 posto, što je dva postotna boda više nego u cijeloj Europskoj uniji.
Dobri u trgovini
Dvoznamenkasto smanjenje zaposlenosti u prerađivačkoj industriji imale su, osim baltičkih zemalja, te Irske i Španjolske još i Danska, Švedska, Velika Britanija i Slovačka. U Hrvatskoj je umjereno smanjena i proizvodnja i zaposlenost u građevinarstvu. Podaci Eurostata, na koje se poziva autor, pokazuju da zaposleni u obrazovanju čine 5,7 posto ukupne radne snage (2,5 posto muške i 9,8 posto ženske), što je ispod europskog prosjeka gdje je taj udio 7 posto.
Slično je i s udjelom zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi od 5,6 posto u Hrvatskoj prema 9,6 posto u EU 27. U Njemačkoj, na primjer, 11 posto svih zaposlenih radi u zdravstvu i socijali, u Švedskoj 15 posto, Danskoj 18 posto, a u Rumunjskoj samo 4,3 posto.
Što je zemlja razvijenija, ima veću udio zaposlenih u zdravstvu, osobito žena. Zato Hrvatska ima iznadprosječan udio zaposlenih u poljoprivredi – 11 posto, prema prosjeku EU 27 od 4,6 posto.
Hrvatsko građevinarstvo na sebe veže 9,3 posto zaposlenih (prosjek je EU 8,4 posto, najveći je u Španjolskoj – 12 posto, a najniži u Nizozemskoj – 6 posto). Udio zaposlenih u trgovini od 15,1 posto tek je neznatno veći od europskog prosjeka, gdje prednjače turističke sile Grčka i Cipar sa 18 posto, a naše ugostiteljstvo zapošljava 5,6 posto ukupne radne snage, što je iznad prosjeka EU (4,2 posto).
Mislim da ipak nije sve tako crno i da se uvelike i problem zapošljavanja psihički odrazuje na građane..Ovoliki broj nezaposlenih lavina je pokrenuta stvorenom krizom no i iz toga se može izvući.