Brisanje više od 22 tisuća hektara parcela šumskog i poljoprivrednog zemljišta iz ARKOD sustava, jedna je od vrućih tema o kojoj će u utorak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede raspravljati stočari iz Udruge Hrvatski krški pašnjaci.
Iako je ARKOD samo evidencija uporabe korištenja zemljišta u digitalnom obliku, bez obzira tko je vlasnik, a dodjela državnih hektara već dugo zapinje na svim mogućim razinama, od lokalne samouprave do DORH-a, predmetnim je brisanjem Agencije za poljoprivredno zemljište obuhvaćeno više od 6815 parcela u "rukama" oko 3300 poljoprivrednika koji za njih nisu do kraja lanjske godine dostavili dokaz o pravu korištenja, vlasništvu ili najmu.
No iz Krških pašnjaka upozoravaju kako se taj problem povlači još iz 2015. kad se stočare pozivalo da upišu poljoprivredne površine koje koriste uz obećanje kako će im se do kraja godine dostaviti ugovori o zakupu - a nisu ni sedam godina kasnije.
Na temelju upisanih površina država je povukla novac od Europske komisije, da bi se danas, upozoravaju, ciljano i namjerno te površine, među ostalim, brisale iz nacionalnog sustava identifikacije zemljišnih parcela ARKOD, "jer se ta sredstva, koja su namijenjena poljoprivredi i poljoprivrednicima želi alocirati drugima".
Razumiju neslaganje
S druge strane pak, čeka se i 'blagoslov' EK kojim se u sklopu novog nacionalnog strateškog plana poljoprivrede, prema prijedlogu resornog ministarstva, u novom programskom razdoblju ZPP-a od 2023. godine smanjuju iznosi potpora za plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima. Tri su područja koja imaju ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju: gorsko-planinska područja (koja zauzimaju 20,8% ukupne površine kopnenog teritorija RH), područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (koja nisu u gorsko-planinskom području, 27,2%) i područja s posebnim ograničenjima (17,78%), za koja se davala i dodatna potpora po hektaru iz mjere 13.
Za provedbu te mjere u razdoblju 2014.-2020. osigurano je 317,6 milijuna eura, a za prijelazno razdoblje 2021.-2022. 119,7 milijuna. Ukupna alokacija za razdoblje 2014.-2022. iznosi 437,3 milijuna eura, a do kraja 2020. isplaćeno je 306,4 milijuna, što je u prosjeku 52 milijuna eura godišnje imajući u vidu da se s provedbom mjere započelo 2015., napominju iz ministarstva.
- Za razdoblje od 2023.-2027. osigurano je 172.500.000 eura, u prosjeku 34,5 mil. eura godišnje, što u odnosu na trenutno razdoblje znači smanjenje od oko 33% - kažu iz ministarstva. Dodaju kako razumiju brigu i neslaganje stočara na pašnjacima s umanjenjem potpora te će razmotriti sve mogućnosti potpore unutar novog programskog razdoblja, kao i iz nacionalnih sredstava te nastaviti dijalog s proizvođačima. No činjenica je, tvrde, kako je kod 100 najvećih korisnika pašnjačkih površina uočeno smanjenje broja stoke od posljednjeg upisa u ARKOD u odnosu na stanje krajem studenog 2021. godine, unatoč visokim potporama.
Ilustracije radi, analizom 100 najvećih korisnika krških pašnjaka njih 36 se nalazi na području Ličko-senjske županije te na godišnjoj razini ukupno primaju potporu veću od 60 milijuna kuna pri čemu zapošljavaju 48 osoba, što iznosi približno 1,26 milijuna kuna potpore po zaposlenom, pri čemu je omjer: 1 zaposleni na 215 ha. Također, ukupno je u Ličko-senjskoj županiji 4177 PG-ova (poljoprivrednih gospodarstava) primilo potporu za M13, pri čemu ukupno do 20 ha ima 3671 PG-a, koji koriste 18.261 ha (88% PG-ova i 40% površina pod M13) u Ličko-senjskoj županiji.
Mali u fokusu?
- Prema novim iznosima potpora, tih 88% PG-ova u LSŽ-u će primiti 13% manje potpore. Pri izradi stope degresivnosti intencija je upravo bila da potpora u što je manje mogućoj mjeri bude umanjena za one s manjim brojem hektara, jer su upravo ta gospodarstva, u pravilu, i stanovnici tih područja - ističu iz ministarstva. Trenutačni iznosi potpore iz mjere 13 za gorsko-planinska područja (GPP) su 226 eura za hektar, za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) 119,85 eura/ha, a za područja s posebnim ograničenjima 82 eura. Po principu degresivnosti ti bi se iznosi trebali smanjiti - 20% za zatraženih više od 20 do uključivo 50 ha, 30% za više od 50 do 100 ha te 50% za više od 100 ha, što znači da bi potpore za novo programsko razdoblje za GPP trebale biti 190 €/ha, za ZPO 132 €/ha te za područja s posebnim ograničenjima 79 €/ha. U slučaju nedostatnih sredstava potpore se umanjuju podjednako svim korisnicima, a najmanji mogući iznos kojega je moguće ostvariti iznosi 25 €/ha, kazali su iz ministarstva.
U izradi analiza pašnjačkih potencijala
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je svima interes da Hrvatska do 2030. godine dosegne ključni strateški cilj – povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, koji se može postići jedino i isključivo jačanjem produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će značiti povećanje prinosa i smanjenje troškova, kao i povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada.
- Hrvatski krški pašnjaci važan su čimbenik očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, razvoja hrvatske poljoprivrede, razvojni potencijali su izuzetni, a proizvođači na pašnjacima vrijedni čuvari ruralnog prostora. Sukladno navedenom, u izradi je Analiza potencijala pašnjačkih površina i prijedlog mjera za razvoj pašnjačkog stočarstva na području krških pašnjaka, a u e-savjetovanju je i nacrt natječaja za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje malih klaonica u vrijednosti 20 milijuna kuna - kazali su.