Nakon šestomjesečnog moratorija Fina će danas odmrznuti ovrhe pa bi se 245 tisuće starih blokiranih dužnika ponovno moglo naći pod blokadom ako kojim slučajem nisu uspjeli vratiti dug.
Starim će se dužnicima pridružiti i na desetke tisuća novih građana, koji su posljednjih pola godine ušli u dug, bilo zbog toga što nisu imali čime platiti obveze ili nisu ni znali da su dužni. U javnosti je posljednjih tjedana bilo dosta primjera da građanima prijete ovrhe, i trošak oko tisuću kuna, zbog pet-šest kuna duga nekom javnom poduzeću ili telekomu za koji nisu ni znali da postoji.
Nastavak je to problematičnog, izuzetno skupog modela prisilne naplate, u kojemu su troškovi sudionika u ovršnom postupku znatno veći od iznosa duga. Javni bilježnici izvještavaju da su primili oko 170 tisuća novih ovršnih predmeta, uglavnom za neplaćene komunalije – struju, plin, vodu i telekomunikacijske usluge. Fina pak kaže da su do kraja rujna evidentirali oko 217 tisuća dodatnih zahtjeva za ovrhama.
Danas će se na prisilnu naplatu pustiti oko 60-ak tisuća takvih prijedloga, što ukupno sa starima iznosi oko 300.000, nakon čega slijedi blokada računa ako na njemu nema dovoljno novca za podmirenje duga. U ponedjeljak kreću ovrhe za dugove koji su zaprimljeni do 30. lipnja; mjesec dana kasnije prisilno će se naplaćivati ovrhe primljene do kraja kolovoza, a sva rješenja koja su pristigla nakon kolovoza prisilno će se naplaćivati od sredine siječnja iduće godine. Fina je izvijestila da su u razdoblju zastoja provedbe ovrhe, od 18. travnja do 30. rujna ove godine, zaprimili nešto manje od 217 tisuća ovrha za potrošače, pri čemu u prosjeku jedan ovršenik ima pet ovrha, a najčešće dvije.
Inače, najveći broj dosad ovršenih građana, njih 109 tisuća ili 46 posto blokiranih, duguje do deset tisuća kuna, i to za telefonske usluge, RTV preplatu, neplaćene račune na kreditnim karticama ili neplaćene poreze. Svaki treći ovršeni duguje bankama ili drugim financijskim institucijama. Glavnina duga koncentrirana je u rukama 1475 građana, koji duguju 16 milijardi kuna. Je li netko blokiran ili nije, može se provjeriti i u sklopu sustava e-građani.
VIDEO: Vlada nije iskoristila pauzu za pronalazak rješenja: Dolaze nove ovrhe, stari problemi ostaju!
Kao i sa svime, i sa dugom država je glavni problem. Od kada su na silu uključili javne bilježnike i FINA-u broj dužnika drastično se povećao... Ako se banci ostali dužni par kn za vođenje računa, preko noći to naraste preko 1000 Kn, kada se uključe paradržavni elementi. Ne treba niti napominjati da jedini tko se u svemu tome naplati jest država i paradržava. To vjerovnik plati i onda natjerava dužnika za taj dodatan iznos... Motiv države je jasan, ako imate 300.000 ovršenih, to znači najmanje 300.000.000 Kn naplate raznih nameta i parafiskalnih davanja, to je hljeb za uhljebe, mogli bi to nazvati ekstraprofitom paradržave... Pa od čega bi inače živjeli uhljebi u FINA-i? A pogledajte medije i politiku - drvlje i kamenje po vjerovnicima... Uz to treba još pogledati i strukturu duga, samo 2% je dug za režije, što možemo smatrati socijalnom kategorijom, a preko 50% je dug prema telekomima... I što se sad radi? Država se niti slučajno ne želi odreći kolača koji ima na dugu, a koji nije malen, te onda donosi rješenja gdje se oštećuje uglavnom vjerovnik... I onda se država čudi što banke ne žele izdavati kredite, nikome osim javnim strukturama. Kao i s većinom stvari ovdje kod nas, država i javne strukture su glavni problem. Ne znam tko očekuje da će država to riješiti, to znači da bi morala urediti samu sebe...