Nikad niže kamate na štednju, no još niže bit će uvede li se i porez na kamate kojeg već godinama vlast spominje čim zaškripi u proračunu, a posljednjih dana i službeno ga je za 2016. najavio ministar financija Slavko Linić.
– Kamate na dugoročne depozite stanovništva u eurima u hrvatskim su bankama u padu prema pragu od tri posto i sad su ispod povijesnog minimuma – ističu u analizi Hrvatske udruge banaka, HUB pregledima.
Kamatu pojede inflacija
Dugo su kamate na štednju u Hrvatskoj bile više od zemalja eurozone i činile je privlačnim ulaganjem za naše, ali i inozemne građane. No, sad su se približile stopi inflacije i gotovo su neisplative, a u eurozoni više od hrvatskih, nude banke u Grčkoj i Sloveniji. Na kratkoročne depozite u euru prosječna kamata jedva premašuje dva posto i veća je u Grčkoj i Španjolskoj.
Kad su posrijedi poduzeća, situacija je još gora: prosječna kamata na kratkoročne depozite u eurima ne dostiže ni 1,5 posto, a u eurozoni viša je u Grčkoj, Španjolskoj i Sloveniji.
Ukupni depoziti lagano padaju; u studenom su se smanjili za 1,49 mlrd kuna, na 288,18 mlrd, dok su građani svoje ukupne depozite na mjesečnoj razini smanjili za oko 10 milijuna kuna, na 164 mlrd kuna. Ipak, u sklopu njih, oko 380 milijuna kuna rasli su oročeni depoziti, što je dosta skromno u odnosu na mjesečni rast u prethodnim razdobljima. Činjenica je da su kamate na štednju u ostalim zemljama eurozone još uvijek mahom znatno niže nego u Hrvatskoj, no i kamate na kredite ondje su bitno ispod našeg prosjeka. Prosječna kamata na stambene kredite stanovništva u Hrvatskoj, prema HUB-ovim pregledima, u studenom je iznosila 5,48 posto, a u zemljama eurozone više su imale samo Portugal, Slovenija, Španjolska i Slovačka. U zemljama EU koje nisu uvele euro, niže su kamate u Češkoj, a više u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Skupi krediti za tvrtke
Prosječna je kamata na potrošačke kredite građana 8,46 posto i viša je u Estoniji, Slovačkoj i Španjolskoj, a niža u ostatku eurozone. Najniže kamate kod njih su niže od pet posto, najviše premašuju 15 posto. Na dopušteno prekoračenje prosječna je kamata 11,54 posto i u eurozoni je viša samo u Estoniji i Irskoj; najniže se kamate kreću oko 4,5 posto, najviše su gotovo 16 posto.
Poduzeća još uvijek jako skupo kreditiramo, prosječna kamata na kratkoročne kredite za njih je šest posto, no ipak se smanjila od 2009. kad je dostizala i devet posto. Najniži je interval eurozone niži od dva posto.
Povijesni maksimum dosegnulo je i opterećenje banaka po rezervacijama za loše kredite – nabujalo je do 60 posto operativnog dohotka, što je mnoge manje banke koje bi bez toga poslovale u pozitivi odvelo u crveno. Pad neto dobiti banaka u drugom i trećem kvartalu 2013. najveći je otkad se mjeri profitabilnost.
da je ova vlada i prijasne glupa.to znamo, inace nebi bila situacija takva kako je danas, ali dali ste vi pametnjakovici koji pisete taj clanak pokusali obicnome covjeku rastumaciti sta znaci kamate i sta on od tih kamata zasluzuje i dobiva, po mojemu nista, to je samo mamac da banke privuku novac i mogu sanjime raditi i zaradivati, uzmite kredit pa ce te odmah znati sta znace kamati,,,,