Na udjelima kupljenim 2007. još se gubi od 46 do 65 posto

Od ožujka 2009. počeo je oporavak investicijskih fondova i njihove imovine, ali proći će još mnogo vremena dok se fondovi ne vrate na zlatnu 2007. godinu u kojoj su raspolagali sa 30 milijardi kuna! Zbog velikih gubitaka na dionicama i povlačenja uloga imovina fondova spala je do veljače 2009. na skromnih osam milijardi kuna, sad je 12 milijardi kuna, no za one koji su kupili udjele na vrhuncu ulagačke euforije dug je put da nadoknade gubitke.

Izgubili 47 milijardi kuna

Tko je prije dvije godine uložio kapital u tada najjače dioničke fondove: Zb aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe ili Erste Adriatic Equity, još je u gubitku od 46 do 65 posto. Oko toga su postotka gubici gotovo svih dioničkih fondova koji su bili aktivni u tom razdoblju. Guverner HNB-a Željko Rohatinski izračunao je da su 2008. godine građani izgubili 47 milijardi kuna u dionicama i fondovima, a izgubljene milijarde nisu bile pogubne samo za njih nego i za cijelu ekonomiju. Opet se pokazala točnom tvrdnja da u dobra vremena na burzama zarađuju samo oni koji ulažu, ali kad se gubi, gube svi bez obzira na oprez.

Još dvije godine čekanja

Unatoč laganu oporavku i razmjerno povoljnim očekivanjima za 2010. i 2011. godinu, Goran Šaravanja, glavni makroekonomist Zagrebačke banke, tvrdi da neto financijska imovina kućanstava ni do kraja 2011. godine neće dostići razinu ostvarenu na kraju 2007. godine. Burzovnu je euforiju poticala i Vlada, prodajom dionica Ine i T-HT-a, a veliku ulogu u skretanju novca prema fondovima imale su i banke, koje su udjele u svojim fondovima uzimale kao pokriće za kredite.

– Dobar dio onih koji su investirali osjeća se na neki način prevarenim. Velika većina njih uopće nije bila dovoljno informirana o rizicima takvih ulaganja jer da jesu, vjerojatno bi ili bili ili ne bi bili investitori i prije ipomanije – kaže Hrvoje Jozanović, fond-menadžer PBZ investa.

– Sve dok je raspoloženje investitora negativno, teško se može ostvariti znatniji napredak u vezi s rastom ekonomije – komentira Jozanović. Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste investa, kaže da je nezahvalno prognozirati kada bi vrijednost dioničkih udjela mogla dostići prijašnje razine, ali poučava ulagače da je ulaganje u dioničke fondove dugoročno.

– Iako će 2010. nesumnjivo biti teška i zahtjevna za domaću ekonomiju, očekujemo da će interes za ulaganje u fondove rasti kako godina bude odmicala, ovisno o situaciji u gospodarstvu. Prema našem dosadašnjem iskustvu, u fondove, pogotovu one rizičnije s dužim horizontom, ponajviše se ulažu novčani viškovi. U krizno je vrijeme raspoloživih viškova znatno manje, ljudi su nesigurniji te se uglavnom odlučuju na otplatu starih dugova ili štednju, kaže Glavaš.

– Oporavku dioničkih tržišta pomoglo bi dobro raspoloženje investitora koje je vezano uza zaposlenost, količinu novca u optjecaju, visinu poreza, dostupnost kredita, razinu likvidnosti poduzeća... Afere koje se događaju u javnim poduzećima također negativno utječu na raspoloženje investitora, ali dugoročno bi trebale imati dobar učinak. Smanjenje poreza pozitivno bi utjecalo na raspoloženje investitora, a smanjenje kamatnih stopa na kredite potaknulo bi zaduživanje te pokrenulo građevinski sektor, a i ostatak ekonomije – dodaje Jozanović.