José Piñera:

'Nacionalizacijom ćete ostati bez najbolje provedene reforme'

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Investicijski forum
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Investicijski forum
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Investicijski forum
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Investicijski forum
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Investicijski forum
01.09.2014.
u 20:42
Pinochetov ekonomist José Piñera savjetovao je na Investicijskom forumu
Pogledaj originalni članak

– Nemojte napadati privatni mirovinski sustav, nego ga usavršite, jer ako ga nacionalizirate, ostat ćete bez najbolje i jedine provedene reforme u Hrvatskoj – poruka je Joséa Piñera na Investicijskom forumu u organizaciji Centra za obnovu kulture. Piñera je prije 35 godina bio zadužen za mirovinsku reformu u Čileu te je bio jedan od vođa neoliberalne ekonomske reforme tijekom Pinochetove diktature. Smatra da ne treba pretjerano naglasak davati na to da je trenutačno 70% ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova u ‘junk’ obveznicama, jer se te obveznice isto tako mogu oporaviti.

Južnoamerička praksa

Dinko Novoselec iz AZ OMF-a objasnio je da je 70% udjela u državnim obveznicama kombinacija dvaju čimbenika.

– Prvi je regulacija, odnosno nedovoljna zakonska mogućnost da ulažemo izvan zemlje. Donedavno smo izvan granice mogli ulagati tek 20%. Drugi je razlog što u Hrvatskoj nema alternative kvalitetnog ulaganja, osim državnih obveznica. Ali smo bez obzira na najveće usmjerenje ulaganja u državne obveznice u 12 godina ostvarili prosječni prinos od 6% – rekao je Novoselec. Priznao je da nam nedostaje privatnih ulaganja, da se očekuje investiranje u infrastrukturu, no zabrinjava ih fiskalna održivost.

Uspoređujući čileanski i hrvatski model mirovinskog sustava, Dubravko Štimac, čelnik PBZ CO obveznog mirovinskog fonda, rekao je da Čile ima već godinama pet potportfelja, a da smo mi tek sada dobili njih tri. I da je, bez obzira na to, prosječni prinos domaćih mirovinskih fondova približno jednak onom u Čileu. Razlika je i ta što se u Čileu sav iznos iz plaće uplaćuje u privatne mirovinske fondove i iznosi 10%, dok se kod nas izdvaja 5%, a ostalih 15% još uvijek u tzv. prvi stup.

Nadalje, zakon u Čileu omogućava veću diversifikaciju, pa tako tamo tek pet do 10 posto novca ulažu u državne obveznice, a više ulažu u dionice vodećih svjetskih kompanija – od primjerice kineskog telekoma do vodećih korejskih tvrtki. U Čileu fondovi dosta ulažu i u infrastrukturne projekte poput gradnje cesta, što smatra da bi bilo dobro i za hrvatske fondove. Uglavnom, ulaganja imaju mogućnost diversifikacije, što se nama tek omogućava, a dodatno nam je potrebno i oživljavanje tržišta kapitala. No i naši mirovinci počeli su ulagati vani, pa tako AZ, primjerice, ima dionice Samsunga. Piñera se pohvalio kako su lani čileanski mirovinski fondovi imali prinos od 8 posto iako je tamošnje tržište kapitala palo 10 posto.

Povjerenje ulagača

Robin Harris, član uprave COK-a i bivši savjetnik Margaret Thatcher, dotaknuo se nedostatka stranih investicija rekavši kako je ulagačima najvažnije da Vlada razumije ekonomiju i kako postići rast, no boji se da u Hrvatskoj to nije slučaj.– Mora postojati stabilan i dobar okvir i ne smije biti zaduživanja bez ekonomskog rasta – naglasio je Harris.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

NN
narodne_novine
22:23 01.09.2014.

Jedna je stvar reformirati mirovinski sustav u Cile gdje je bilo politicke volje a druga je stvar u RH gdje politika koristi nase mirovine kao "kasicu-prasicu" a najbolje primjer toga su zakoni koji su "omogucili" mirovinskim fondovima da uloze 70% u drzavne obveznice!