Ministri Slavko Linić i Branko Grčić osmislili su novi državni fond, private equity, u koji bi svoj novac uložile poslovne banke i manji dio u ime države HBOR, a iz njega bi se ulagalo u tvrtke u problemima, ali s perspektivnom rasta i oporavka.
Samo osam projekata
Ministar Grčić potvrdio nam je da su održana dva sastanka i da interesa banaka ima. Na sastancima su bili svi vodeći domaći bankari, a kako se priča, to je jedan od načina kojim bi poslovne banke pokazale da sudjeluju u spašavanju posrnulog gospodarstva. Koliko bi se novca uložilo i kad bi fond počeo funkcionirati, još se ne zna, ali se načelno govori o roku od pola godine. Ideja o fondu nastala je i kao protuudar postojećim fondovima za gospodarsku suradnju (FGS-ovi) u kojima udjele u jednakom omjeru imaju država i privatni ulagači, među kojima najviše mirovinski fondovi. A najveći dio dobiti FGS-ovi mogu zahvaliti visokim naknadama koje su im isplaćene, ali čiji je omjer u odnosu na ulaganje u potpunom nerazmjeru. Ulagači u novi fond odrekli bi se takvih naknada. U dvije godine FGS-ovi su uložili u osam projekata vrijednih blizu 300 milijuna kuna, a naknada im je u 2011. godini bila 40 milijuna, a prošle godine 27,5 milijuna kuna. Visoke naknade bile su sporne već dulje vrijeme pa im ih je nadležni ministar Gordan Maras dva puta smanjivao. Prvi put prošle godine s dva posto na 1,375 posto, a u prosincu je Vlada predložila dodatno smanjenje, odnosno drugačiji obračun. Prema njoj naknada za upravljanje trebala bi iznositi 1,6 posto, ali samo od uloženog novca, i to od treće do pete godine, a od šeste godine na ukupnu vrijednost ulaganja. Budući da FGS-ovi nisu bili najsretniji zbog takvog rješenja, odugovlačili su s održavanjem povjereničkog odbora na kojem su se ipak ovaj tjedan jednoglasno složili s manjim naknadama. Izgubili su milijunske godišnje naknade.
Tko kamo ulaže?
Osnivanjem novog fonda nastala je još jedna zbrka tko, kamo i zašto ulaže. U mnogim tvrtkama, poput Dalekovoda, udjel imaju mirovinski fondovi, a sada u njih ulazi Alternative FGS u kojem udjel isto imaju mirovinci. Alternative je ušao i u dvije male banke – Centar i Vabu koje bi se pak prema Linićevu modelu uz još četiri banke trebale spojiti u jednu banku. Sada će se pak osnovati novi fond u koji će novac uložiti banke, vlasnice mirovinskih fondova, i možda uložiti u neku od tvrtki u kojima mirovinci već imaju udjel ili u one u kojima je to propustio učiniti FGS?
Decki igraju sa tesko stecenom mirovinom gradjana. Pitanje je samo koliko su ti isti gradjani pitani dali oni to zele i ako ne zele zasto se sve to radi bez da oni ciji je novac ulozen odlucuju o tome. Pisi kuci propalo je !