Švicarski franak na novoj je rekordnoj razini – 7,045 kuna, a zbog potresa na financijskim tržištima i panike ulagača ili dodatno i navlačenja špekulanata, njegova bi se razina, prema procjeni nekih analitičara, uskoro mogla izjednačiti s eurom te bi i kod nas mogla biti na 7,5 kuna. To će sada sigurno natjerati banke i Vladu da što prije nađu zajedničko rješenje za obuzdavanje rata koje su korisnicima kredita u toj valuti sve veće i koje sve teže otplaćuju. Rješenje banaka i Vlade moglo bi se usuglasiti sljedeći tjedan, a nakon toga će se, potvrdio nam je guverner HNB-a Željko Rohatinski, očitovati i središnja banka, a po potrebi i uključiti donošenjem nekih mjera koje će olakšati bankama njihovu provedbu.
>>Popijaču rata sa 15.000 skočila na 23.000 kuna
>>Udruga Franak: Dopustite konverziju kredita u kune!
– HNB bi tako mogao, primjerice, osloboditi rezervacije za dio plasmana banaka – kaže Rohatinski. Nije isključeno i da im smanji stopu obvezne pričuve. Vladin prijedlog bio je smanjenje rata fiksiranjem tečaja na 5,8 kuna, smanjenje kamate, a razliku da korisnici kredita podmire nakon deset godina, ali beskamatno. U ponedjeljak su bankari na internom sastanku odlučili o malo blažoj varijanti tog prijedloga – plaćanje razlike u kraćem roku i s kamatama. HNB smatra da bi se tečaj po kojem bi se obračunavale sljedeće rate trebao biti ipak oko šest kuna. Sljedeći tjedan, kada se dio Vlade vrati s godišnjeg, očekuje se dogovor, ali to znači i da građani ne mogu očekivati manje rate u kolovozu, kakva je bila prva zamisao, nego vjerojatnije u rujnu.
>>Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede
Stvar je jednostavna Udariti bankama 50% poreza na dobit ako ne fiksiraju rate u kunama kakve su bile na dan sklapanja ugovora.