Nedostatak nafte mogao bi u kratkom periodu izazvati novu svjetsku krizu, zaključio je u svojoj analizi Wall Street Journal. Zanimljivo je da ta upozorenja o dubokoj krizi, koja može izazvati novi teški stres globalnih gospodarskih tijekova, dolazi kada europski poslovni lideri ponajprije raspravljaju o tome kako staviti pod kontrolu zastrašujuće fiskalne deficite, koji su posljedica stimulativnih ekonomskih politika, te stoga čak i nisu previše zainteresirani za rasprave o novim mogućim dubokim krizama.
Ugledni WSJ zapravo prenosi ozbiljna upozorenja o budućoj teškoj naftnoj krizi iz više izvora. Upozorenja dolaze od Richarda Bransona, vlasnika Virgin grupe, koja vodi i avionski biznis te je nemilosrdni potrošač goriva, pa od Briana Suoutera, koji vodi Stagecoach, transportni posao, u kojem se također troši puno goriva, te se može reći da dižu paniku zbog svojih interesa, ali je rad Industry Taskforcea vrlo ozbiljna analiza sa snažnim argumentima. Iz te analize proizlazi da je svjetska kriza, koja je usporila gospodarstvo, možda usporila dolazak nove teške naftne krize, no njezin je dolazak neizbježan. Najviše nas, smatraju stručnjaci, pet godina dijeli od novog vrhunca u proizvodnji nafte te bi vlade i korporacije trebale što prije uložiti velike napore u razvoj drugih energetskih izvora i povećanje energetske učinkovitosti.
Bivši čelnik Shella Lord Ron Oxburgh, prenosi WSJ, napisao je: “Vrlo je jasno kako nema puno šanse naći nove značajne količine jeftine nafte. Svaka nova i nekonvencionalna nafta bit će skupa.” On je pak citirao kralja Abdulaha iz Saudijske Arabije: “Ostavite je u zemlji, naša će je djeca trebati.”
Grupa poslovnih lidera iz Industry Taskforcea upozorava, nadalje, kako je moderna ekonomija previše ovisna o nafti. Moderni transport, grijanje, proizvodnja mineralnoga gnojiva i drugo ovise o nafti, a potražnja će se još povećati. Naime, zemlje u razvoju postaju sve veći potrošači energije, pa i nafte. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, sada se u svijetu traži nafte više od 85 milijuna barela na dan, a već 2030. godine tražit će se na dan 105 milijuna barela. Istodobno stručnjaci Industry Taskforcea procjenjuju da je najveća moguća dnevna ponuda nafte oko 92 milijuna barela. Tako će biti “ako se ne izvijesti vrlo brzo o nekom neviđenom divovskom i lako dostupnom nalazištu”.
Stručnjaci tvrde kako nije vjerojatno da velike naftne kompanije od svih nas skrivaju neke nevjerojatne tajne o novim naftnim poljima, a Chris Skrebowski, iz tvrtke Perak Oil Consulting, poručuje da će nas nova naftna kriza udariti već 2015. godine jer tada kapaciteti više neće odgovarati potražnji.
Ova analiza gore je zapravo podtekst svih ovih zveckanja oružjem i priprema napada na Iran. Danas ne postoji nitko tko nije upoznat s činjenicom da je količina nafte u zemlji ograničena i da smo veći dio nafte već potrošili. Sad nam se pred očima odvija borba za kontrolu nad preostalom naftom. Sutrašnju dominaciju nad svijetom neće imati ni tehnološki najrazvijeniji, ni financijski najmoćniji, nego onaj tko bude gospodario nad zadnjom naftom. Zadnja nafta (a upravo ste je utočili, djelić nje u auto) će omogućiti onom tku ju bude kontrolirao neviđenu moć i odstupnicu za najbezbolniji prelazak na nove izvore energije. Ono što je ovdje kvaka 22 jest što taj prelazak nije moguć bez nafte!!!!