Nakon godina krize, očekujemo rast kredita i ruske banke u regiji

Kakva godina očekuje banke u Hrvatskoj i regiji i kako se slučaj Agrokor može odraziti na financijsko tržište, za Večernji list govori Elena Romanova, direktorica istraživanja Raiffeisen Internationala za srednju i istočnu Europu.

Što čeka bankarsku industriju u 2017.?

Nakon godina krize situacija se okrenula u pozitivnom smjeru, prognoza rasta BDP-a za Hrvatsku je oko tri posto, a poboljšalo se i stanje državnih financija. Kad se makroekonomska kretanja poboljšavaju, napreduje i okruženje za bankarsko poslovanje. Rast kreditiranja u Hrvatskoj još ne pokazuje pozitivne promjene, no skloni smo to gledati kao završnu fazu prilagodbe banaka zbog problema iz prošlosti, u kojoj se sprema preokret. Loši su krediti bili i još su velik uteg za bankovnu industriju te su banke morale presložiti strategije, konsolidirati kapital i očistiti svoje bilance. Prva je intencija, nakon što je nastupila kriza, bila održati poslovanje i pričekati da se vidi kako će se razriješiti posljedice krize. Kroz to razdoblje u velikim su se financijskim grupacijama akumulirali depoziti i sada, kad je makroekonomsko okruženje pozitivnije, mogu ih plasirati u kvalitetnije kredite.

Zašto se visoka likvidnost još ne pretvara u kredite?

Zbog procjena rizika te zbog smanjene potražnje za kreditima. U posljednjih deset godina nastupila je nova era u europskom bankarstvu, koje se prilagođava novim regulatornim okvirima. Osim toga, europske banke podliježu i strožoj regulativi i nije uvijek lako povećati izloženost riziku. No hrvatsko financijsko tržište sada je stabilnije, likvidnost je visoka i očekujemo nastavak rasta. Stope rasta možda se ne čine onoliko visoke kao prije, ali postoje jasne naznake da će bankovno tržište ponovno rasti.

Jeste li u makroekonomske kalkulacije za Hrvatsku uključili sistemski rizik Agrokora i kakav je njegov utjecaj?

Općenito, slučajevi poput Agrokora, nažalost, povremeno se događaju u bankovnim sustavima s visokom koncentracijom izloženosti banaka – bilo da je riječ o Hrvatskoj, kojoj drugoj državi srednje i istočne Europe ili Rusiji – na tim se tržištima i dalje može dogoditi visoka koncentracija plasmana banaka. Tada problemi s otplatom plasmana kod velikih dužnika obično prerastaju u probleme izloženih banaka koje tu situaciju moraju rješavati. Ponekad se banke uključe u dodatno kreditiranje kako bi podijelile troškove ili rizike, a ponekad se na ovaj ili onaj način uključe i vlade. Postoje načini rješavanja takvih situacija – od restrukturiranja, refinanciranja do prodaje dijela poslovanja. Ali najvažnije je očuvati stabilnost sustava, odnosno tržišta u cjelini. Kada se sistemski važno poduzeće nađe u poteškoćama, i rješenje izgleda sistemski važno. Hrvatska je Vlada, pak, dokazala da je učinkovita u stabilizaciji; bankovni se sustav temelji na povjerenju i, ako ono nestane, nastupa kriza.

Vi ste iz Rusije: kakav je interes ruskih banaka u regiji, na ovako malim tržištima? Geopolitički?

Ja bih naglasak stavila na ekonomiju umjesto na geopolitiku. Bankarstvo je posao kao i svaki drugi, želi biti profitabilan, banke žele tržišne udjele, dobre klijente... U europskom gospodarskom prostoru zemlje su snažno povezane. Međutim, samo je nekoliko godina otkako su velike ruske banke – posebno Sberbank – počele sa širenjem u regiji jugoistočne Europe. Nakon nedavne krize u Rusiji morale su se ponovno usredotočiti na domaće tržište. No, moguće je da će nakon stabilizacije u Rusiji ponovno postati otvorenije prema tržištima jugoistočne Europe.

Što će se najviše kreditirati u Hrvatskoj u ovoj godini?

Najbolji kandidat, čini mi se, moglo bi biti stambeno kreditiranje, a tradicionalno su tu i potrošački krediti. Korporativnom sektoru prijeti prelijevanje sistemskog rizika Agrokora. Sve dok je rizik visok, kreditiranje će više biti orijentirano na traženje najboljih (”cherry picking”, op. a.), ovisno o potražnji, a turistički sektor će sigurno rasti...

Kamate će rasti...

Došao je kraj razdoblja ekstremno niskih kamatnih stopa, one u SAD-u već rastu, a očekujemo da će u nekom trenutku početi rasti i u Europi, ali s odgodom. Ovakvo kretanje bankama omogućuje veću fleksibilnost cijena pri ostvarivanju osnovnih prihoda, ali istodobno povećava opterećenje za korisnike kredita.

Koje su najveće prijetnje bankarskom poslovanju?

Nestabilnost, rekla bih – bilo da je riječ o političkoj krizi ili previranjima na financijskim tržištima. Što god tržišta dovodi u paniku. Nebankovni sektor može rasti u području ponude tradicionalno bankarskih usluga i to je ustvari pitanje raspodjele snaga među konkurentima, ali u ovoj fazi to nije sistemska prijetnja poslovanju banaka.

Kakvu budućnost bankarstva vidite u regiji?

Fundamenti su u regiji solidni te očekujemo pozitivan trend. Događa se sofisticiraniji pristup rizicima, aktivno restrukturiranje za sve velike zapadnoeuropske grupacije koje djeluju na tržištima jugoistočne Europe, ponovno razmišljanje o geografskoj zastupljenosti.

>> Hrvatska je poligon Zapada za sukobe s Rusima