Dok se neki ratari i dalje nadaju kako će ovogodišnji trud prodati za više od 1,35 kuna, koliko je trenutačna otkupna cijena kilograma pšenice u Hrvatskoj, u nekim se trgovačkim lancima gotovo po istoj cijeni može kupiti kilogram brašna.
Trgovci svjesno u gubitku
Zbog toga pljušte i prijave Državnom inspektoratu. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, čije članice iz mlinarsko-pekarske industrije drže više od 80 posto hrvatskog tržišta brašnom, kruhom i pecivom, jučer je inspekciji podnijela prijavu protiv njemačkog diskontnog lanca Lidl, koji pakiranje od pet kilograma oštrog brašna tipa 400 prodaje za svega 7,97 kuna – 1,59 kuna za kilogram. Potrošačima je to i više nego primamljivo da dođu u Lidl pa uz brašno po dampinškim cijenama košaricu napune i nekim drugim artiklima na kojima će Lidl zaraditi.
No, zna li se da je veleprodajna cijena oštrog brašna na hrvatskom tržištu u prosjeku 3,30 kn/kg, ni trgovac ga za manje od toliko ne može kupiti, dok ga pet kilograma stoji 16,50 kuna, upozorava Barišić, ističući kako su takve stvari u nas očito izvan kontrole i ulaskom Hrvatske u EU bit će još gore. Mlinarska industrija, tvrdi ona, za otkup pšenice ove se godine morala i zadužiti, a onda se dogodi da otkupna cijena pšenice i brašna imaju istu cijenu, kako je to bilo i 2010., ili je njihovo brašno nekonkurentno u odnosu na privatne marke trgovaca, koje su i njih stajale skuplje, ali na njima smišljeno gube kako bi privukli što više kupaca. Zbog toga su, tvrde u Žitozajednici, ove godine već prijavljivali i Kaufland, Plodine i Billu.
– Inspekcija je utvrdila da su svi oni brašno prodavali ispod nabavne cijene i podneseni su optužni prijedlozi koji bi svakog od njih ih prema Zakonu o trgovini mogli stajati od 50.000 do 250.000 kuna – tvrdi Nada Barišić.
Iz Lidla nam je pak stigao odgovor kako se oštro brašno tipa 400 (pakiranje 5 kg) nalazi u prodaji po sniženoj, akcijskoj cijeni u iznosu od 7,97 kuna - isključivo u svrhu rasprodaje i povlačenja tog artikla iz proizvodnog asortimana, koji se po cijeni od 7,97 kuna prodaje samo na dva prodajna mjesta Lidla u Rijeci (Kukuljanovo) te Imotskom - i to u akcijskom razdoblju do isteka zaliha.
- U skladu sa čl. 64., st. 2. Zakona o trgovini, nepoštenim trgovanjem ne podrazumijeva se prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje - priopćili su iz uprave Lidla, ističući kako navedeno pokazuje da je poslovanje Lidla Hrvatska u potpunosti sukladno mjerodavnim propisima RH.
U međuvremenu, iako je glavnina pšenice iz ovogodišnjega uroda prodana, tinja tihi rat između Hrvatske poljoprivredne komore i mlinara te resornog ministarstva, koje seljaci optužuju da se ne može pozivati na slobodno tržište pšenice dok administrativne i ostale prepreke koče slobodno tržište repromaterijala, a poticaje ratarima isplaćuje tek jednom godišnje i izvan rokova.
Burzovna i tržišna cijena
Mato Brlošić, predsjednik HPK, seljacima je savjetovao da ne daju pšenicu ispod 1,40 kn umjesto za 1,35, s obzirom na to da je ove godine u zemljama u okruženju, poput Srbije i Mađarske, cijena i 1,50 kuna. Tajnik HPK Damjan Bogdanović kaže kako na francuskoj burzi očekuju da bi u siječnju 2013. pšenica mogla stajati 244 eura za tonu ili 1,83 kn/kg.
No kako je već prodana glavnina uroda koji se u početku procjenjivao na 720.000, a sada se već govori i o 900.000 tona i prosječnih 5,5 tona po hektaru, direktorica Žitozajednice smatra da je ponuđena cijena ove godine i više nego dobra i seljaci će s njome, tvrdi, zaraditi. No jedno je burzovna cijena na koju se pozivaju, a drugo tržišna, objašnjava. Burzovnoj cijeni pribrojena je i provizija brokera, transport... po čemu bi otkupna cijena u RH bila 1,25 kn/kg, dok su kalkulacije o proizvođačkoj cijeni od 1,34 kn/kg rađene su za prosječan urod od 4,2 t. Prinosi su negdje i 8 tona, kazala je.
mikrogrizzly Dakako da je damping ako prodaješ po cijeni ispod nabavne i da,naravno da treba takve pokušaje kažnjavati. Zar svo smeće iz EU mora doći ovdje na police? Treba uvesti stroge kontrole svega što se uvozi,jer nepostupanjem činimo medvjeđu uslugu svojoj proizvodnji. Svojevremeno je bio takav pokušaj ,opet iz Lidla ,kada su po dampiškim cijenama prodavali vina iz Kutjeva.Tada je Kutjevo otkupilo sve butelje ,jer nisu htjeli dozvoliti prodaju ispod cijene. Inače bi se time trebala baviti država i velikim novčanim kaznama sprečavati damping.