kredit za mlijeko

Gospodarstva su preuzeli od roditelja, trebaju im nova sredstva i tu je nastao problem

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
23.01.2019.
u 11:23
Mljekari Požeštine još su 1998. godine počeli razmišljati o udruživanju u zadrugu. Putovali su u Austriju i Njemačku, razgovarali s tamošnjim proizvođačima i pokušali se koristiti njihovim iskustvima.
Pogledaj originalni članak

Uzgajivači goveda i proizvođači mlijeka iz Požeštine organizirali su se u zadrugu koja je prije godinu i pol kupila malu obiteljsku mljekaru u malom selu Buk pokraj Pleternice. Ima ih trinaest u zadruzi, jedinstven je to model u Hrvatskoj. Željeli bi izgraditi ili premjestiti se u novu mljekaru, ali ne mogu dobiti kredit ni pronaći strateškog partnera. Na rubu su snaga tako da su, tražeći rješenje, među ostalim, odlučili platiti oglas u medijima kako bi ih netko eventualno prepoznao.

O njima ovisi stotinjak obitelji

Mljekari Požeštine su još 1998. godine počeli razmišljati o udruživanju u zadrugu. Putovali su u Austriju i Njemačku, razgovarali s tamošnjim proizvođačima i pokušali koristiti njihova iskustva. Tako su 2001. godine osnovali Udrugu uzgajivača simentalskog goveda Požeštine. Udruga je ispočetka brojila stotinjak članova, no s vremenom se taj broj sve više smanjivao. Problemi u govedarstvu i mljekarstvu bivali su sve veći. Tako je 2008. godine dvadesetak članova udruge osnovalo zadrugu UPO Centar Simentalac i dvije godine kasnije počeli su profesionalno raditi.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

– Vrijednost našeg projekta nije samo u uzgoju, proizvodnji, preradi i distribuciji mlijeka nego i u vlasnicima, mladim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Riječ je o ljudima mlađima od 45 godina koji su od svojih roditelja preuzeli gospodarstva i među rijetkim su proizvođačima mlijeka u Požeštini kojima je to osnovni posao i zapošljavaju. Dogodi li se da ti ljudi nestanu iz tog prostora, ovakve mljekare ovdje više neće biti, a 28 djelatnika ostat će bez svojih radnih mjesta. To bi bila biti katastrofa – kaže Miroslav Kovač, direktor mljekare i upravitelj zadruge koja je vlasnik Mljekare BIZ. Mljekari okupljeni u zadrugu prerađuju svoje domaće mlijeko u 15-ak različitih proizvoda i prodaju na domaćem tržištu. Cilj im je opstati i razviti se u malu prepoznatljivu mljekaru domaćih proizvoda.

– O mljekari u Buku ovisi stotinjak obitelji u Slavoniji. U prostoru iz kojeg ljudi svakodnevno odlaze mi smo se uspjeli vratiti i skupiti. Sada je najvažnije opstati. Kao OPG-ovi i pojedinci puno smo uložili u projekt, iz njihove mljekare na domaće tržište dnevno izlazi od pet do šest tona domaće hrane dodane vrijednosti– ističe Kovač. S obzirom na to da je mljekara u trenutku kada su je kupili bila opterećena dugom od oko tri milijuna kuna, nisu mogli preko noći osigurati likvidnost. Međutim, mljekari su svojim radom, zalaganjem i investicijama knjigovodstveno uspjeli mljekaru dovesti u pozitivu. Sada im treba obrtnih sredstava od dva do 2,5 milijuna kuna koji bi im dali vjetar u leđa. Zato su spremni uplatiti i oglas kako bi pronašli partnere koji bi s njima ušli u posao.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

– Na svom gospodarstvu imam oko 45 muznih krava i nešto junadi. Meni je problem i nedostatak zemlje. Mljekarstvo je dugi niz godina u problemima. Malo nas je ostalo u ovom poslu i treba nam pomoć države u obliku poreznih olakšica – kaže mljekar Josip Majetić, suvlasnik mljekare.

Dug su naslijedili

– Prije sam dobivao višu cijenu jer sam imao više krava, s ovom mljekarom svaki mjesec gubim pet-šest tisuća kuna koje bi mogle ostati meni u nadi da ćemo se danas-sutra možda probiti na tržištu i ostvarivati višu cijenu – kaže jedan od proizvođača, suvlasnik mljekare Ivan Strapač iz Vetova. Združeni mljekari Požeštine u startu su pomogli drugima iz svoje uže zajednice, a sada kada je njima potrebna pomoć da bi iskoračili prema razvoju, nema ozbiljnijeg interesa za njih. Kredit koji su digli da bi vratili dio duga mljekare, koji nisu napravili, na kraći je rok i sa šest posto kamata od kojih županija subvencionira 2%. Sada moraju odlučiti hoće li nastaviti dalje ili će morati stati s projektom. Još uvijek se bore...

>>Pogledajte video: Zaprimanje zahtjeva za kredite

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

VO
vorda400
11:43 23.01.2019.

Svaka čast ali ovaj zadnji dio članka "gubim 5000-6000kn mjesečno u nadi da se probijem na tržištu" to meni ne zvuči normalno poslovati sa tolikim gubitkom